Kada se priča o Toskani postoje one regije koje obavezno trebaš posjetiti. Bez njih doživljaj ovog dijela Italije jednostavno nije potpun. Kako bi doživio vrevu većeg toskanskog grada posjetit ćeš Firenzu, Sienu i Luccu, kako bi uživao u zelenim brežuljcima i čempresima posjetit ćeš Val d’Orcia, a kako bi vidio te mnogobrojne vinograde i degustirao crno vino ideš u Chianti regiju.
Nakon što smo s juga prešli Val d’Orcia, stigli smo u svoj treći smještaj na road tripu kroz Toskanu, u srcu Chianti regije u malom selu Vagliagli s čije smo terase imali nezaboravan pogled na vinograde.
Mala škola vina Chianti
U koju god vinariju, veću ili manju, u Chianti regiji odeš, nećeš pogriješiti. Mi smo tijekom svog boravka u Toskani degustirali, a kasnije i doma ponijeli mnogo butelja chianti vina različitih poznatih i manje poznatih vinarija i moram priznati da je i ono najjeftinije bilo fantastično.
Inače, do našeg puta u Toskanu nismo bili veliki ljubitelji crnog vina, no vrlo brzo smo promijenili mišljenje. Fantastično je bilo i vino kuće koje smo dobili u bokalu, a još bolje su bile butelje. Jednostavno – pogriješiti ne možeš.
Chianti vino se može pohvaliti bogatstvom okusa, a prožimaju ga toplo-slatke arome, dok gorčinu i onaj, za mnoga lošija crna vina specifičan after taste, tu nećeš doživjeti. Ovo crno vino je suho, a može se pariti uz razna jela.
Chianti se pravi u sedam određenih zona, no najbolja vina uglavnom dolaze iz brežuljkastih područja Classica i Rufine. Radi se od sorte grožđa sangiovese, no u predjelu Chianti Classico često se eksperimentira i s netalijanskim sortama grožđa.
Nekoć se uvijek točilo u upečatljive boce u obliku tikvice opletene slamom, no danas većina vinara bira standardne butelje. Najranije se vino chianti spominje u 13. stoljeću, a recepturu za kupažu chiantija je kreirao baron Bettino Ricasoli, poznat i kao Barone di Ferro (Čelične baron). Recept je glasio 70% crnog vina od sorte grožđa sangiovese, 15% sorte canaiola i 15% od bijele malvazije. Njegova obitelj i dan danas proizvodi vino te se smatra najstarijom vinarijom u Italiji.
Prva zadruga vinara Consorzio Chianti Classico osnovana je 1924. godine, a njihov cilj je bio zaštita i promocija ovog vina. Vjerojatno jedan od razloga je bila sve veća popularnost te su se počeli na tržištu pojavljivati plagijati chianti vina. Naime, još 1716. godine je određeno koje područje spada pod Chianti regiju, odnosno tko službeno smije proizvoditi ovo crno vino.
Upravo ova zadruga je počela na butelje lijepiti markicu s likom Crnog pijetla (Gallo Negro) koji je i dan danas simbol chianti vina.
Dugo su vinari ove regije vodili borbu za ekskluzivitet na vino Chianti. 1932. je definira vinska regija Chianti te je podijeljena na gore spomenutih sedam zona, dok je najstarija zona Consorzio Chianti Classico proglašena zasebnom zonom, nazvanom jednostavno Classico. Od tada Classico stoji za “prvi”, odnosno “izvorni”.
Classico, Colli Aretini, Colli Fiorentini, Colline Pisane, Colli Senesi, Montalbano i Rufina su nazivi sedam zona, a većina mjesta je dodala Chianti uz svoje ime.
Veoma važan datum za vino Chianti je 1967. godina kada je stupio na snagu Zakon o klasifikaciji vina u odnosu na njihovo geografsko porijeklo. Chianti Classico dobiva predikat vrhunskog vina kontroliranog porijekla te na buteljama možeš naći oznaku DOC. 1984. godine uveden je novi zakon te Classico dobiva oznaku DOCG. Druga veća zadruga Consorzio Vino Chianti obuhvaća nešto prošireniju zonu (Arezzo, Firenca, Pisa, Pistoia, Prato i Siene), također dobivaju DOCG oznaku.
Tijekom 1970-ih dolazi do promjene prvotne recepture te vinari smanjuju omjer bijelog vina, a 1995. je taj postupak i legaliziran. Tako da danas možeš kušati vino Chianti od 100% sorte grožđa sangiovese. No, i dalje prema regulativi u klasifikaciju vina Chianti ide najmanje 80% sangiovesa, a ostalih 20% mogu biti druge sorte, bilo domaće ili međunarodne.
Nije svako vino Chianti jednako, tako se razlikuju Riserva, Chianti Superiore i Chianti Classico Gran Selezione. Riserva je odležala 38 mjeseci, dok uobičajeno vino Chianti leži od četiri do sedam mjeseci. Chianti Superiore ima niski prinos grožđa, veću količinu alkohola i suhi ekstrakt. Taj predikat ne može nositi Chianti Classico, no on zauzvrat ima predikat Chianti Classico Gran Selezione.
Vinska tura kroz Chianti regiju s prijedlozima gdje degustirati vino
Sada kada smo naučili kada i kako je nastalo poznato vino Chianti, kako ga prepoznati i koju vrstu odabrati, vrijeme je da se otisneš u istraživanje same Chianti regije i isprobaš taj magični napitak.
Imaj na umu da vinske ture, odnosno one kroz vinograde i vinske podrume trebaš ranije rezervirati, a neke popularne vinarije su rasprodane u sezoni tjednima unaprijed. Možeš odabrati klasičnu turu uz degustaciju vina, turu s hladnom platom ili onu s ručkom. Koju god opciju odabrao, uživat ćeš u rapsodiji okusa. Također vinarije možeš posjetiti i bez najave. U tom slučaju možeš, naravno, degustirati vino, a tijekom degustacije također ćeš puno toga naučiti o vinariji i načinu ispijanja vina Chianti.
Castello di Brolio – tamo gdje je nastalo vino Chianti
Mi smo svoju vinsku turu započeli ni manje ni više nego u najstarijoj vinariji u Italiji – posjetili smo Castello di Brolio, odnosno imanje plemićke obitelji Ricasoli koja potječe iz 11. stoljeća.
Nažalost, slobodnog mjesta za vinsku turu nije bilo, no obišli smo vrtove, kapelicu, obiteljsku kriptu i napravili krug oko fascinantnog dvorca u kojem i dan danas živi Ricasoli obitelj. Ulaznicu smo platili 6,50 eura po glavi, a nakon razgledavanja otišli smo u enoteku gdje smo u sklopu ulaznice imali uključene dvije degustacije. Nastavili smo degustirati još malo (da nismo vozili bi i još…), kupili koju butelju, dvije čaše i doznali štošta toga o Ricasoli obitelji i njihovom vinu Castello di Brolio.
Na putu prema Radda in Chianti, možeš skrenuti prema mjestu Meleto gdje se nalazi velebni dvorac.
Obavezno napravi pauzu u Radda in Chianti
Naša iduća stanica je bilo mjesto Radda in Chianti otkuda potječe Consorzio di Chianti Classico, a nakon što se prošetaš kroz njegove ulice i uživaš u pogledu, možeš se uputiti u Casa Chianti Classico koja sadrži i vinski muzej gdje možeš doznati više o vinu Chianti i, naravno, degustirati isto.
Ako si se zaželio fantastičnih mesnih narezaka, svrati u Panzano in Chianti. U pitanju je miran srednjovjekovni gradić gdje se nalazi poznata mesnica L’Antica Macelleria Cecchini.
U Badia a Passignano se nalazi jedna od poznatijih i najstarijih vinskih obitelji koja živi na imanju iz 11. stoljeća Chiesa di San Michelle Arcangelo. Nude vinske ture, degustacije i tečajeve kuhanja. Imaj na umu da se trebaš ranije najaviti, no uvijek možeš svratiti u njihovu enoteku La Bottega gdje možeš degustirati i kupiti vino i maslinovo ulje.
Greve in Chianti je već stoljećima bitno vinsko središte te obiluje enotekama. Predlažem da svratiš u Antica Macelleria Falorni, kultnu mesnicu, a obitelj ima i svoj vinski podrum.
Castello di Verrazzano je imanje koje se preteže na 230 hektara, a osim Chianti Classico, proizvodi i Vin Santo, med, vinski ocat i maslinovo ulje. Ovaj dvorac je bio dom poznatog avanturista Giovannija di Verrazzana (1485. – 1528.) koji je istraživao obalu sjeverne Ameriku, a u New Yorku čak postoji i most s njegovim imenom.
Castello di Gabbiano također je vinarija s dugom povijesti, a kao što ime govori smještena je u srednjovjekovnom dvorcu.
Vožnja kroz Chianti regiju predstavlja rapsodiju okusa, a jednako ćete oduševiti i bogata povijest ovog kraja i stoljetna tradicija proizvodnje vine. U ovoj regiji možeš provesti par dana samo kako bi obilazio velebna imanja i degustirao različita vina Chianti. Nemoj zaboraviti obavezno kupiti koju butelju za doma jer ćeš svaki put kada popiješ čašu vratiti se među vinograde Toskane.
Nastavi čitati i druge priče iz Toskane:
