Proteklih dana svijet je obišla snimka nizozemske aktivistice koja je fizički napala muškarca pored piramida u Gizi zbog nehumanog načina na koji se odnosio prema magarcu. Vijest je vrlo brzo postala viralna i još jednom u svijest javnosti stavila problematiku tretmana životinja u sklopu popularnih turističkih atrakcija.
Svi mi smo pri istraživanju raznih destinacija često naišli na onu savršenu, gotovo filmsku fotografiju na kojoj, na primjer turist jaše slona kroz tropsku džunglu, grli tigrića ili promatra kako delfini skaču kroz obruče u nekom resortu. I nije teško shvatiti da mnogima ti prizori mogu izgledati čarobno i privlačno. No, iza tih savršenih prizora često se skriva jedna puno mračnija stvarnost. Prava istina je da životinje koje se koriste za zabavu turista rijetko, zapravo gotovo nikad, ne žive život kakav sugeriraju te fotografije.
Cijena koju životinje plaćaju za ljudsku zabavu
Kada se sve svede na jednostavne činjenice, iskorištavanje životinja u turizmu svodi se na profit i zapravo lažan prikaz prirode i prirodnog ponašanja životinja. Slonovi ne prevoze ljude po divljini. Tigrovi se ne smiješe za selfieje. Delfini ne skaču kroz obruče iz čistog užitka. Sve su to ponašanja koja se uče, često kroz strah, uskraćivanje osnovnih potreba ili čistu okrutnost.
Uzmimo kao primjer jahanje slonova. U mnogim popularnim turističkim destinacijama diljem Azije, mladi slonovi odvajaju se od majki dok su još mali, a zatim prolaze kroz proces poznat pod tajlandskom riječi phajaan, što bi se moglo prevesti kao „lomljenje duha“, a sve s ciljem da postanu dovoljno poslušni za ljudsku kontrolu. Slično tome, tigrovi koje turisti fotografiraju često su prethodno uklonjenih kandži ili omamljeni sedativima kako bi ostali mirni, dok su delfini, koji su po prirodi izuzetno inteligentna i društvena bića, prisiljeni provoditi život u malim, sterilnim bazenima, nastupajući u predstavama koje nemaju baš nikakve veze s njihovim instinktima. I to nisu izolirani slučajevi, isti obrasci ponavljaju se s različitim vrstama, na raznim destinacijama, ponekad tik pred tvojim očima, a da toga nisi ni svjestan.
Svakodnevna realnost iza svjetskih atrakcija
Neke od najpoznatijih turističkih lokacija na svijetu uključuju upravo životinje, a mnoge od njih ne doživljavaju tretman kakav zaslužuju. Na primjer, drevni grad Petra u Jordanu nije poznat samo po svojim spektakularnim čudima isklesanih u kamenu, već i po magarcima, devama i konjima koji prevoze turiste kroz užaren i težak pustinjski teren. Slično tome, oko već spomenutih piramida u Gizi, u Kairu, konji i deve spremno čekaju turiste kako bi ih provozali pod žarkim suncem.
U ovakvim slučajevima, životinje često podnose duge radne sate, bez dovoljno pristupa hladu ili svježoj vodi, a nerijetko koriste opremu koja je nepravilno postavljena, improvizirana ili oštećena, što može uzrokovati bol i ozljede. Ipak, važno je razumjeti da su ove životinje često ključne za egzistenciju svojih vlasnika i da ovakve radne okolnosti nisu uvijek rezultat namjerne okrutnosti, već puno češće kombinacija ekonomske nužde i nedostatka znanja o dobrobiti životinja.
Zašto je ovakva praksa i dalje toliko popularna?
Razlog zbog kojeg su ovakve atrakcije još uvijek toliko raširene zapravo je vrlo jednostavan: jer se dobro prodaju. Takva iskustva se promoviraju kao egzotična, zabavna i prilagođena cijeloj obitelji. Životinje na prvi pogled djeluju mirno, vodiči i treneri izgledaju profesionalno, a sve skupa je zapakirano u dojam autentičnog doživljaja. A drugi razlog je još jednostavniji. Naime, mnogi putnici jednostavno ne znaju što se događa u pozadini. Kada planiraš putovanje, u fokusu su ti uzbuđenje, bijeg iz svakodnevice i želja za novim avanturama. U toj lavini istraživanja hotela, letova i atrakcija, rijetko tko se sjeti razmišljati o dobrobiti životinja.
Kako putovati etično i izbjegavati iskorištavanje životinja
Dobra vijest je da donošenje odgovornih i etičnih odluka na putovanjima ne znači da moraš odustati od susreta s divljim životinjama. Dapače, ti susreti mogu biti još posebniji kada su birani s pažnjom. Prvi korak je uvijek malo istraživanja. Prije nego što rezerviraš bilo kakvu aktivnost koja uključuje životinje, odvoji vrijeme i pogledaj tko stoji iza ponude. Ne zadovolji se samo službenim opisima ili savršenim recenzijama na prvu; pokušaj pronaći više informacija, istraži koliko su transparentni u vezi tretmana životinja i provjeri jesu li povezani s organizacijama koje se bave zaštitom životinja.
Kao jednostavno pravilo, možeš si postaviti pitanje: „Radi li ova životinja nešto što bi radila i u prirodi?“ Ako je životinja trenirana da nastupa, da se fotografira s turistima ili da nosi ljude, velika je vjerojatnost da njezina dobrobit nije prioritet. Najiskreniji i najljepši susreti sa životinjama događaju se kad ih promatraš izdaleka, u prirodi, bez prisile i bez uljepšanog scenarija. Upravo ta spontanost i autentičnost daju pravi smisao doživljaju.
Čak i kada neka lokacija nosi naziv „utočište“ ili „azil“, vrijedi biti na oprezu. Riječ „utočište“ često se koristi kao marketinški trik, i nije uvijek znak da su životinje ondje zaista spašene ili da žive dostojanstveno. Pravo utočište neće nuditi jahanje, maženje niti slikanje s divljim životinjama. Njihov cilj je rehabilitacija i zaštita, a ne turistička zabava.
Srećom, na svijetu postoji obilje načina da uživaš u susretima sa životinjama, a da istovremeno doprinosiš očuvanju prirode. Podržavanjem nacionalnih parkova, ekotura, edukativnih programa i vodiča koji poštuju divljinu, ne samo da ćeš dobiti autentično iskustvo, već ćeš svojim novcem pomoći u zaštiti prirodnih staništa i očuvanju vrsta. Takva iskustva možda neće uključivati savršene selfieje, ali ćeš s njih ponijeti puno dublji osjećaj povezanosti s prirodom.
Lijepota putovanja leži u njegovoj sposobnosti da ti proširi horizonte, ali s tim dolazi i odgovornost. Način na koji putuješ, što biraš vidjeti i kako trošiš svoj novac, oblikuje turizam i svijet koji ostavljaš za sobom. Zato, kada budeš planirao svoje sljedeće putovanje, sjeti se: prava čarolija susreta sa životinjama ne dolazi iz njihovog korištenja, već iz poštovanja.
Naslovna fotka: Unsplash
