Grenland, najveći otok na svijetu, doživljava brze i duboke promjene zbog klimatskih promjena. Kako temperature rastu, a morski led se topi, zemlja se nalazi na raskrižju krize i prilike, osobito kada je riječ o turizmu. Kako prirodne ljepote Grenlanda privlače više posjetitelja nego ikad prije, ovaj otok se suočava s izazovom kako upravljati ovim naglim turističkim rastom na održiv način.
Klimatske promjene pogađaju Grenland brzinom koju rijetko gdje drugdje možemo vidjeti. Morski led postaje sve tanji, višegodišnji led nestaje, a ledenjaci se ubrzano povlače. Jedan od najupečatljivijih primjera je ledeni fjord Ilulissat, uvršten u UNESCO-ovu svjetsku baštinu, koji bilježi značajan gubitak mase. Otapanje permafrosta također uzrokuje pucanje obala i oštećenje kuća, prisiljavajući zajednice na prilagodbu sve nestabilnijem okolišu.
Nagli porast turizma
Ove klimatske promjene, paradoksalno, čine Grenland pristupačnijim. Toplije vrijeme otvara morske putove, a novi međunarodni aerodrom u glavnom gradu Nuuku omogućuje izravne međunarodne letove. Zbog toga turizam doživljava pravi procvat. Kruzeri pristaju u rekordnom broju, a nove turističke agencije niču kako bi zadovoljile rastuću potražnju u gradovima poput Nuuka i Ilulissata.
Osjetljiva ravnoteža
Dok priljev turista donosi gospodarske mogućnosti, istovremeno izaziva ozbiljnu zabrinutost. Lokalni stanovnici i klimatolozi strahuju da bi masovni turizam mogao oštetiti krhke ekosustave i preopteretiti male zajednice. Lokalno stanovništvo tako doživljava kulturološki šok jer njihovi mirni gradovi postaju sve prometniji. Ipak, priznaje se da turizam može otvoriti nova radna mjesta i donijeti prihode lokalnim tvrtkama i poduzetnicima, ali samo ako se njime pravilno upravlja.
Zakoni u korist lokalnog stanovništva
Kako bi se osiguralo da koristi od turizma ostanu u zemlji, vlada je donijela zakon prema kojem najmanje dvije trećine vlasništva nad turističkom tvrtkom moraju imati stanovnici Grenlanda koji plaćaju porez u zemlji. Ovaj je zakon ključan kako bi se osiguralo da dobit od turizma ostaje unutar zemlje i da se ulaže u lokalnu infrastrukturu poput škola, bolnica i studentskih domova.
Lideri u industriji sada zagovaraju model turizma koji stavlja naglasak na održivost. Umjesto da teže velikom broju posjetitelja, cilj je privući goste koji su spremni platiti više za ekološki osviještena iskustva koja imaju manji utjecaj na okoliš.
Prilagodba s oprezom
Grenlanđani su duboko svjesni bogatstva koje imaju. Za mnoge su promjene koje se događaju uzbudljive, ali i zastrašujuće. Izazov je prilagoditi se klimatskim promjenama, a pritom očuvati kulturu, prirodu i način života. Stručnjaci upozoravaju da će odluke koje se donose danas oblikovati ne samo budućnost Grenlanda, već i globalnog ekosustava. Dok se otok otvara prema svijetu, njegovi stanovnici pozivaju na promišljen turizam koji podržava zajednice i čuva okoliš. Grenlanđani znaju vrijednost svoje zemlje i odlučni su u tome da osiguraju da ona ostane mjesto čuda za buduće generacije.
Izvor: Deutsche Welle
Naslovna fotka: Unsplash
