Ako si ikada pomislio da Slavonija nudi samo ravnice i polja, Brodsko-posavska županija spremna je razbiti tu predrasudu. U samo dva dana ovdje možeš doživjeti srednjovjekovne utvrde, barokne bastione, šumske oaze, planinske vrhove i etno selo u kojem vrijeme doslovno staje.
Naš putopisni vikend otkrio nam je ono najljepše lice Slavonije: bogato poviješću, protkano legendama i začinjeno autentičnom gastronomijom. To je itinerar koji spaja aktivnosti, znatiželju i užitak. I da, jednom kad kreneš, svaka postaja priča svoju priču.
Nova Gradiška: grad na raskrižju povijesti
Okupljanje je bilo u centru Nove Gradiške, grada koji je nastao 1748. godine kao plansko naselje u vrijeme Vojne krajine. Bio je to rubni bastion prema Osmanskom Carstvu i važno vojno uporište Habsburške Monarhije. Grad je ubrzo postao i trgovačko središte zahvaljujući položaju na tadašnjim prometnicama koje su povezivale Panonsku nizinu i unutrašnjost Balkana.
Šetnja današnjom Novom Gradiškom otkriva barokni trg, povijesne zgrade i živahne kafiće. Grad odiše vojnom i trgovačkom prošlošću, ali i modernim ritmom malog slavonskog središta koje je polazište za brojne izlete prema Psunju i okolnim znamenitostima.
Kula Gračanica: srednjovjekovna stražarnica
A zatim je uslijedila akcija! Nakon vožnje prema brdima, dolazi se do podnožja brda iznad sela Cernik, gdje počinje uspon do Kule Gračanice.
Staza od Cernika do kule duga je otprilike 1,5 kilometara, a uspon traje oko 40 minuta kroz mješovitu šumu hrasta, bukve i graba. Putem se pružaju prekrasni vidikovci na okolna sela i polja Brodsko-posavske županije, dok kameniti ostaci starih potpornih zidova i staza upućuju na povijesni značaj ovog mjesta.
Kula Gračanica potječe iz 15. stoljeća i bila je dio obrambenog sustava plemićkih obitelji koje su nadzirale posjede između Save i Psunja. Iako su zidovi danas djelomično urušeni, jasno se prepoznaje kontura srednjovjekovne utvrde i strateški položaj s kojeg se nekada nadzirao prolaz između ravnice i planinskih vrhova.
Prema lokalnim predajama, navodni podzemni prolazi povezivali su Gračanicu s drugim obližnjim utvrdama, što dodaje dozu misterije i poziva posjetitelje da zamisle život na granici u vremenima stalne opasnosti.
Jezero Petnja: prirodna oaza u podnožju Dilja
Nedaleko Sibinja, u šumama Dilj-gore, smjestilo se Jezero Petnja, umjetno akumulacijsko jezero nastalo 1960-ih godina preusmjeravanjem potočnih voda. Iako je nastalo ljudskom intervencijom, priroda ga je u potpunosti prigrlila pa danas izgleda poput planinskog jezera.
Okružuju ga guste šume hrasta i bukve, a uređene šetnice i vidikovci s klupama čine ga omiljenim izletištem. Jezero je poznato i među ribičima. Naime, u njegovim vodama obitavaju šarani, smuđevi i somovi. U ljetnim mjesecima posjetitelji dolaze na kupanje i rekreaciju, dok zimi mir i tišina Petnje podsjećaju na prizore iz bajke.
Tvrđava Brod: barokni div na Savi
Drugi dan donosi posjet Tvrđavi Brod, jednoj od najvećih baroknih utvrda u ovom dijelu Europe. Građena je između 1715. i 1780. godine i osmišljena u zvjezdolikom obliku, tipičnom za bastionske fortifikacije toga vremena.
Zidovi od opeke i zemlje, bastioni i kavaliri svjedoče o vojnoj arhitekturi koja je stoljećima čuvala granicu Habsburške Monarhije. Danas tvrđava ponovno oživljava zahvaljujući obnovi i multimedijalnim sadržajima, od interaktivnih izložbi do zvjezdarnice i VR projekcija koje povijest pretvaraju u iskustvo.
Planinarske staze: Strmac – Brezovo polje
Put nas dalje vodi na Psunj, najvišu planinu Slavonije. Planinarske staze su dobro označene i redovito održavane, a dvije najpoznatije povezuju izletište Strmac i planinarski dom Omanovac s vrhom Brezovo polje.
Staza Strmac – Brezovo polje duga je 7,1 km s visinskom razlikom od oko 650 metara. Uspon traje oko 3 sata, a vodi kroz mješovite šume bukve, hrasta i kestena. Staza kombinira šumske staze, travnate livade i kamenite dijelove. Idealna je za planinare srednje kondicije, a idealno razdoblje za planinarenje su proljeće i jesen, s odgovarajućom obućom i dovoljno vode.
Staza Omanovac – Brezovo polje je dulja ruta od 9,62 km s prosječnim trajanjem od 4 sata. Zahtjevnija je zbog većih nagiba, no nagrada su širi vidici i osjećaj pravog planinarskog pohoda. Obje staze nose planinarske markacije i sigurne su za hodanje, no dobra obuća, voda i osnovna kondicija su obavezni.
Brezovo polje: najviši vrh Slavonije
Na 984 metra nadmorske visine čeka te Brezovo polje, najviši vrh Psunja i cijele Slavonije. Ovdje se nalazi geodetski toranj visok 20 metara, odašiljač od 70 metara te spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata. Sam uspon otvara put kroz mirisne bukove šume, a dolazak na vrh donosi panoramski pogled koji se širi prema okolnim slavonskim planinama: Dilju, Papuku i Krndiji. Brezovo polje nije samo planinarski cilj, već i simbol kontinuiteta života u ovom dijelu Hrvatske. Spoj prirode, povijesti i suvremenosti.
Etno selo Stara Kapela: povratak korijenima
Za kraj putovanja dolazimo u Etno selo Stara Kapela, jedinstveno selo u kojem je obnovljeno tradicijsko slavonsko graditeljstvo. Drvene kuće s krovovima od šindre, dvorišta prepuna starinskog alata i mirisi domaće hrane vraćaju u neka druga vremena.
Ručak u Bistrou Lara bio je kulinarski vrhunac puta: domaći kruh, gulaš, tradicionalna priprema ribe i miješanog mesa te kolači po starim receptima posluženi u ambijentu u kojem se osjeća duh prošlih generacija.
Vikend koji spaja sve slavonske priče
Kad sve zbrojiš, kamene tvrđave, tišinu jezera, planinarske staze, vrhove i mirise slavonske kuhinje, jasno je kako Brodsko-posavska županija nije samo još jedan izlet. Ona je doživljaj.
Točka po točka, priča o ljudima, granicama koje su se branile, prirodi koja čeka da je poslušaš i okusima koji ovdje imaju svoj dom. Slavonija možda nema more, ali ima horizont koji se ne zaboravlja. A tvoj idući vikend mogao bi biti upravo ovdje: u srcu Brodsko-posavske županije.
FOTO: Domagoj Šanko, Krešimir Herceg
*Sadržaj nastao u suradnji sa Turističkom zajednicom Brodsko-posavske županije
