Ljeto je jedno od najljepših godišnjih doba za planinarenje. Dani su dugi, vidljivost je odlična, a planinski vrhovi izgledaju primamljivo kao nikada prije. No upravo su visoke temperature jedan od najvećih rizika na stazi, posebno ako tek počinješ planinariti. Mnogi planinari misle da će odmah prepoznati kada nešto nije u redu. U stvarnosti se dehidracija i pregrijavanje organizma razvijaju postupno.
Prvi simptomi često su toliko blagi da ih lako pripišeš umoru ili zahtjevnom usponu. Upravo zato važno je naučiti prepoznati prve znakove upozorenja prije nego što situacija postane ozbiljna.
Dehidracija ne počinje tek kada osjetiš žeđ
Jedna od najčešćih pogrešaka početnika jest čekanje da ožedne. Kada osjetiš jaku žeđ, tvoje tijelo već je počelo gubiti više tekućine nego što bi trebalo.
Prvi znakovi dehidracije mogu biti:
- suha usta
- glavobolja
- tamnija mokraća
- osjećaj umora
- vrtoglavica pri ustajanju
- smanjena koncentracija
- grčenje mišića
Ako primijetiš jedan ili više ovih simptoma, vrijeme je da napraviš pauzu, potražiš hlad i počneš nadoknađivati tekućinu.
Kako prepoznati toplinsku iscrpljenost?
Ako tijelo više ne uspijeva učinkovito regulirati temperaturu, može doći do toplinske iscrpljenosti. To je ozbiljnije stanje od obične dehidracije i znak da organizam teško podnosi vrućinu.
Najčešći simptomi su:
- jako znojenje
- hladna i vlažna koža
- slabost
- mučnina
- vrtoglavica
- ubrzan puls
- osjećaj da nemaš snage nastaviti hodati
U toj situaciji nemoj pokušavati “izgurati još samo malo”. Odmah stani, skloni se u hlad, rashladi tijelo i pij vodu u manjim gutljajima.
Kada toplinski udar postaje hitno stanje?
Toplinski udar puno je ozbiljniji i zahtijeva brzu reakciju.
Simptomi mogu uključivati:
- vrlo visoku tjelesnu temperaturu
- prestanak znojenja ili izrazito suhu kožu
- jaku zbunjenost
- poremećaj govora
- nesiguran hod
- gubitak svijesti
Ako primijetiš ove simptome kod sebe ili druge osobe, potrebno je odmah pozvati pomoć. U međuvremenu osobu treba premjestiti u hlad i početi je rashlađivati vodom ili mokrim ručnicima. Ako je potpuno pri svijesti i može sigurno gutati, može joj se ponuditi nekoliko gutljaja vode.
U svom planinarskom ruksaku u sklopu prve pomoći trebao bi uvijek imati i astrofoliju (izotermalnu foliju). Ona može pomoći kod toplinskog udara ako se nalaziš na dijelu staze na kojem nema hlada. No jako je važno koju ćeš stranu folije okrenuti prema van. Obavezno okreni srebrnu stranu prema van jer ona reflektira dio sunčevog zračenja i može pomoći da se osoba zaštiti od dodatnog zagrijavanja ako nema prirodnog hlada. U tom slučaju foliju ne treba čvrsto omotati oko tijela, nego je koristiti poput nadstrešnice ili lagano prekriti osobu tako da omogućava strujanje zraka. Nipošto nemoj okrenuti zlatnu stranu prema van jer ćeš tako samo pogoršati stanje.
Kod toplinskog udara cilj je što brže rashladiti organizam, a astrofoliju koristi isključivo kao improvizirani zaklon od izravnog sunčevog zračenja.
Kako smanjiti rizik?
Dobra vijest je da se većina problema može spriječiti jednostavnim navikama.
Prije svega:
- pij vodu tijekom cijelog uspona, a ne tek kada ožedniš
- kreni rano ujutro kako bi izbjegao najveće vrućine
- radi češće pauze u hladu
- nosi laganu, prozračnu i svijetlu odjeću
- zaštiti glavu kapom ili šeširom
- prilagodi tempo vremenskim uvjetima
- nemoj podcijeniti kratke i lagane staze jer se i na njima možeš pregrijati
Slušaj svoje tijelo
Na planini nije važno koliko brzo stižeš do vrha, nego da se kući vratiš sigurno. Ako osjetiš da ti nije dobro, nemoj ignorirati simptome ili ih opravdavati time da “nije još daleko”. Planina neće nikamo pobjeći, ali tvoje zdravlje uvijek mora biti na prvom mjestu.
Nauči prepoznati prve znakove dehidracije i toplinske iscrpljenosti, reagiraj na vrijeme i nemoj se bojati odustati od uspona ako osjetiš da tvoj organizam više ne može pratiti tempo. To nije znak slabosti, nego odgovornog planinarenja.
Naslovna fotka: Pexels
