Planinarske kuće, odnosno u širem smislu planinarski objekti, neophodne su točke na kojima planinari uzimaju predah, traže zaklon ili pak noće. Planinarske kuće se nalaze najčešće na udaljenim i nepristupačnim dijelovima, dok do nekih popularnijih i većih planinarskih domova često zna voditi i autom pristupačna cesta. 

Za razliku od turističkih objekata, kao što su hoteli i/ili hosteli, planinarski objekti često nude minimalne standarde. Što sve pojedini objekt nudi, varira. Tako možemo naći planinarski dom koji čak nudi dvokrevetne sobe, dok drugi imaju samo višekrevetne sobe, takozvane spavaonice. Planinarske kuće mogu nuditi topli obrok i piće, ali nemaju vodu. Stoga je veoma važno prilikom organizacije izleta dobro se informirati o vrsti i opskrbljenosti planinarskog objekta koji nam se nalazi na planinarskoj stazi. 

Razlikujemo tri vrste planinarskih kuća, odnosno objekata, a danas u Hrvatskoj postoji njih oko 160. 

orlovo_gnijezdo_kozjak
Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo (Kozjak, Dalmacija)

Planinarski domovi

Slobodno možemo reći kako najveću i najbolju uslugu nude planinarski domovi. Oni mogu biti otvoreni vikendom, blagdanima ili stalno. U pravilu u planinarskom domu možeš jesti i piti te spavati. Planinarski domovi u pravilu nude veći kapacitet za spavanje te mogućnost tuširanja. Veliki dio ima na raspolaganju svoju posteljinu, no to treba provjeriti. Pogriješiti ne možeš ako uza sebe imaš svoju vreću za spavanje. 

ravna gora trakošćan (28)
Filićev dom (Ravna gora, Hrvatsko zagorje)

Planinarski domovi su ujedno i najpopularniji objekti, a dio njih ima pristup osobnom automobilu, pa čak i autobusu. Zbog toga u planinarskim domovima i oko njih vikendom zna biti poprilična gužva te nije rijetkost da sretneš izletnike koji su došli samo na ručak s pogledom.

Planinarske kuće

Planinarske kuće su otvorene samo povremeno ili po dogovoru s upraviteljem. Stoga ako planiraš posjetiti/prespavati u pl. kući, provjeri hoće li biti otvorena ili se izravno najavi upravitelju. 

Kameni_Svati_medvednica
Planinarska kuća Kameni svati (Medvednica)

Planinarska skloništa

Najskromniji smještaj, ali stalno otvoren nude planinarska skloništa. U pitanju su nezaključani i uvijek otvoreni objekti koji su u pravilu posve neopskrbljeni. Zna se dogoditi da su pojedini planinari u skloništu ostavili, primjerice, kavu, šećer, sol, ulje i slične proizvode, no nikad ne računaj da ćeš pojedine stvari naći u skloništu. Stoga sve što ti je potrebno nosi sa sobom. Veličina i stanje planinarskog skloništa varira, no često su jedina opcija za prespavati u nepristupačnim dijelovima. Ako planiraš prespavati ne zaboravi vreću za spavanje te naglavnu lampu.

planinarsko_skloniste
Planinarsko sklonište Ratkovo sklonište (Samarske stijene, Gorski kotar)

Planinarsko skloništa se može nazivati i bivak. U pitanju je objekt koji ima ista obilježja kao sklonište, no nalazi se na visokoj nadmorskoj visini. 

Zimska soba je nezaključana prostorija u sklopu planinarskog doma ili kuće te ima ulogu skloništa kada su ti objekti zatvoreni, a inače služi kao dodatni prostor za spavanje. 

mali princ, crnopac, velebit (18)
Unutrašnjost planinarskog skloništa Crnopac (Velebit)

Opskrbljenost planinarskih objekata

Planinarski domovi i kuće mogu biti potpuno, djelomično opskrbljeni ili neopskrbljeni. Ako objekt nudi prodaju hrane i pića i ležaje smatra se da ima potpunu opskrbljenost, a djelomična uključuje hranu i piće te ležaje bez posteljine. 

Hrvatski planinarski savez razvrstava planinarske objekte prema sljedećim kategorijama: 

  • A – potpuno opskrbljeno, s ležajima
  • B – djelomično opskrbljeno, s ležajima
  • C – neopskrbljen, s ležajima
  • D – neopskrbljen, bez ležaja
  • C – potpuno opskrbljen, bez ležaja (izletište)

Više o planinarskim objektima provjeri na stranici Hrvatskog planinarskog saveza

Plaća li se noćenje u planinarskim kućama?

Noćenje se naplaćuje u planinarskim domovima i kućama, a planinari uz predočenje iskaznice HPS s važećom članskom markicom plaćaju 50% nižu cijenu. Noćenje u skloništima je u pravilu besplatno. 

vagabundina_koliba
Planinarski dom Vagabundina koliba (Gorski kotar)

Kućni red i pravila ponašanja u planinarskom domu, kući i skloništu

U svakom planinarskom objektu vrijedi univerzalni kućni red i pravila ponašanja kojih se trebaju pridržavati svi posjetitelji kako bi boravak u njima svima bio ugodan i pružio potreban mir i odmor. 

Imaj na umu da je većina planinara umorna te da veliki dio njih rano ujutro nastavlja svoju planinarsku avanturu. 

  • Na vrijeme je potrebno domaćinu/upravitelju pojedinog objekta najaviti noćenje, predati mu planinarsku ili osobnu iskaznicu
  • Kućni red se smatra period od 22 h do 5 h kada treba vladati potpuni mir kako bi se svi planinari odmorili i naspavali
  • Svatko treba paziti na red i čistoću te sve otpatke/smeće nositi sa sobom
  • U spavaonice nikad ne ulazimo u gojzericama (stoga ponesi papuče sa sobom)
  • Zabranjeno je pušenje
  • U pravilu je ulazak životinja zabranjen (provjeriti prije dolaska, pojedini objekti imaju zabranu, pojedini dopuštaju)
  • Trebamo biti štedljivi sa svim resursima (voda, električna struja, ogrjev)
  • Uvijek slušaj domaćina

Posebno trebamo biti odgovorni kada su planinarska skloništa u pitanju. Kako su ti objekti cijelo vrijeme otvoreni te se često nalaze na nepristupačnim mjestima služe planinarima kao jedini zaklon. Ostavi ga u onakvom stanju u kakvom bi ga htio zateći nakon dugog dana i umornih nogu – pospremljenog, bez smeća i čistog. Čak i ako uđeš u sklonište koje netko nije ostavio u najboljem redu, počisti i pospremi, a ako je veći nered ili oštećenje u pitanju, kontaktiraj odgovornu osobu/društvo kako bi ih obavijestio. 

Risnjak
Pogled na planinarski dom Schlosserov dom (Risnjak, Gorski kotar)

Pravilo za korištenje planinarskih objekata je veoma jednostavno – budi odgovoran, nesebičan i tolerantan. Računaj da će dotični objekt nakon tebe nekomu pružiti tako željeni odmor. 

Planinarski objekti nisu namijenjeni za privatne zabave do u sitnih noćnih sati. To su mjesta na kojima planinari odmaraju, traže okrepu i pune baterije za iduće planinarske avanture. 

Izvori: “Planinarski udžbenik” i “Planinarski vodič po Hrvatskoj” Alana Čaplara, HPS

Više korisnih informacija i tekstova pronađi u Planinarskom vodiču za početnike!

2 Comments

  1. Mislim da je doslo vrijeme da se izbaci zabrana uvodjenja zivotinja (kucnih ljubimaca) u barem planinarska sklonista, ako ne i u domove. Najvecu stetu cine ljudi, a pas sigurno ne. Ovaj je propis zastario i nema nikakve logike da kucni ljubimac koji je kao clan obitelji spava vani, kao sto su nas trazili u novom sklonistu Hirtz na Bijelim stijenama. Istovremeno su vidljivi znakovi hodanja u gojzericama po klupama i stepenicama za galeriju.
    Kao ljubitelji prirode i zivotinja, bacimo ovaj propis u povijest.

    • Draga Silva, potpuno se slažem. Osobno planinaramo s malim psom i uvijek je problem ako se ide na višednevne izlete kako s njom organizirati spavanje. Potpuno se slažem da su ljudi ti koji rade više štete, dovoljno je samo pogledati koliko smeća pojedinci ostavljaju za sobom, ne čiste za sobom, ostavljaju skloništa u groznom stanju… Nikad svog psa ne bi ostavili da spava na otvorenom, prije bih uzela svoju vreću i s njom spavala na otvorenom. Pojedine planinarske kuće nude mogućnost da psi spavaju, no to ovisi o pojedinom domaru i svakako treba provjeriti prije. Tko vas je tražio u Hirtzovom ako mogu pitati?

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *