Plan za ljetni godišnji prije nesnosnih vrućina bio je klasičan – idemo tjedan dana negdje na našu obalu, po mogućnosti se spustiti do Dubrovnika, možda proći Pelješac, a kad smo već dole mogli bi i do Korčule. Nakon još jednog toplinskog udara koji je temperature povisio do “topljenja”, negdje smo usputno čuli riječ “Dolomiti” uz koje su se nadovezali riječi poput “osvježenje”, “kiša” i “niske temperature”. U tom trenutku su se ljetne vrućine činile kao kazna te je plan ljetnog godišnjeg odmora u tren oka promijenjen – idemo u Dolomite!

Kao velika ljubiteljica planinarenja i prirode moram priznati da prije samog puta nisam znala puno o Dolomitima. Jedine asocijacije su bile zelene livade, pitoreskna mjesta ukrašena cvijećem raznih boja te visoke planine podno kojih se osjećaš posve nebitan. 

Točno se sjećam trenutka kada smo autom počeli ulaziti u planinsko područje. Poput djeteta sam se priljubila uz prozor i opčinjeno promatrala ljepotu koja nas je počela okruživati. 

tre_cime_di_lavaredo

Vijugave uske ceste vode u svijet zelenih livada, bistrih jezera, rijeka i potočića, živopisnih mjesta u kojem svaka kuća izgleda kao motiv s razglednice i vrhova koji nadmoćno vladaju Dolomitima. Bilo je dovoljno sam par kilometara da se posve zaljubim u ovaj dio Italije…

Zanimljive činjenice o Dolomitima

Dolomiti, odnosno Dolomitske Alpe su planinska skupina koja se nalazi u istočnim Alpama u Italiji. Dolomiti su 2009. proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a. Na tom području se nalazi čak 21 vrh koji je viši od 3.000 m nadmorske visine. Najviši vrh nalazi se na  Marmoladi, od milja nazvana Kraljicom Dolomita, na 3.343 metara nadmorske visine.

Zašto ime Dolomiti?

Za samo ime je zaslužan jedan od pionira geologije Déodata Grateta de Dolomieua koji je prvi opisao kamen – dolomit. On je posjetio ovaj kraj krajem 18. stoljeća te očaran kamenom, poslao je uzorak na analizu. Otkrivena je do tada nepoznata karbonatna stijena nalik vapnencu koja u svom sastavu ima kalcij i magnezij. Upravo taj tip karbonatnih stijena je uzrok karakterističnih oblika i boja zbog kojih planine ovog područja imaju nadimak “blijede planine”. Zanimljivo je također da struktura Dolomita lako puca zbog čega na ovom području možemo vidjeti toliko šiljaka na vrhovima planina. 

cadini_di_misurina

Vjerovao ili ne, ali područje Dolomita je nekoć bilo pod vodom što dokazuju brojni podvodni fosili koji su nađeni u stijenama. Smatra se kako prije okvirno 250 milijuna godina ovo područje bilo pod tropskim oceanom. Stručnjaci ni dan danas nisu posve sigurni što je uzrokovale “podizanje morskih grebena” u današnje planine, no vjeruju kako je za to zaslužna katastrofa globalnih razmjera, vjerojatno sudar europske i afričke tektonske ploče. 

I dan danas se Dolomiti ubrajaju među najzanimljivije i najmističnije planine koje privlače znanstvenike iz svih dijelova svijeta. 

Krajem posljednjeg ledenog doba područje Dolomita napokon postaje prikladno za život, te nakon prvih životinja stiže i čovjek. 

Ledeni čovjek Ötzi

Upravo u Dolomitima je pronađen danas već kultni Ötzi ili Ledeni čovjek, odnosno ledena mumija stara oko 5.300 godina koja je 1991. pronađena u ledenjaku Similaun na visini od 3.200 metara nadmorske visine. Zapravo se mislilo da je u pitanju unesrećeni alpinist, no kasnije je otkriveno da je posrijedi arheološki nalaz. 

U početku se vjerovalo kako je Ötzi umro zbog teških vremenskih uvjeta, no istraživanja su pokazala kako je bio ustrijeljen u leđa. Tijelo je vjerojatno nakon smrti isušio topli jesenski zrak, da bi ga kasnije prekrio led. Ötzi je tako ostao prekriven sve dok oluja iz Sahare i njene čestice prašine nisu otopile površinu leda.

Uz tijelo je pronađena bakrena sjekira, prva ikad kojoj je sačuvana i drvena drška, a to vrijedi i za nož s kamenom oštricom. Pronađene su i korice napravljene od bilja u kojima se nož spremao kada se nije koristio. On je prvi prapovijesni čovjek koji je pronađen s očuvanom svakodnevnom odjećom i obućom. Ötzija danas možeš vidjeti u muzeju u gradu Bolzanu.

Stari Rimljani postepeno svoje carstvo šire i na područje Dolomita gdje tadašnje stanovnike nazivaju Retima. Dolazi do miješanja latinskog i retijskog jezika u ladinski jezik koji se i dan danas koristi u srcu Dolomit – Ladiniji. Osim ladinskog u Dolomita se govori njemački i talijanski jezik.

Prvi svjetski rat i stvaranje prvih ferata

Dolomite je obilježio i Prvi svjetski rat. Naime, linija između talijanske i austro-ugarske vojske je prolazila upravo kroz ovo područje. I dan danas možeš vidjeti bunkere i tunele te u muzejima na zatvorenom i otvorenom naučiti mnogo toga o ratu koji se odvijao u surovim uvjetima Dolomita. 

Ferate potječu upravo iz Dolomita. Za vrijeme Prvog svjetskog rata je talijanska vojska kreirala osigurane puteve za bolju obranu od neprijateljske vojske. Kako bi se vojnici mogli lakše kretati u tim surovim uvjetima, sačinjeni su osigurani putevi prema preglednim točkama. Ti isti putevi su korišteni i za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kako su putevi napravljeni od metalnih stuba, sajli, lanaca, klinova i visećih mostova dobili su naziv “željezni putevi”, odnosno “via ferrata” što je talijanski naziv ovog tipa staze. 

lado_di_carezza

Dolomiti imaju i dugu tradiciju slobodnog penjanja. 17-godišnji Georg Winkler se davne 1887. godine samostalno popeo na jedan od vrhova Tornjeva Vajolet. 

Osim osiguranih puteva, slobodnog penjanja i alpinizma, Dolomiti su poznati po planinarskim stazama prilagođenim za sve uzraste, paraglajdingu, biciklizmu, a zimi se pretvaraju u jedno od vodećih skijališta Europe. 

Evo zašto je tako lako zaljubiti se u Dolomite

U Dolomite se lako zaljubiš samo čitajući o njima, a posve će te razoružati mnogobrojne fotografije i video zapisi. No, svu snagu, ljepotu, surovost i velebnost Dolomita možeš doživjeti samo ako sve to vidiš uživo. Niti jedna fotka me nije mogla pripremiti na Tre Cime, Latemar, Cinque Torri… Toliko puta smo autom morali stati uz jedan od mnogobrojnih vidikovaca kako bi upijali svu ljepotu. I moja najčešća izjava je bila “Kako sam sretna!”.

dolomiti_italija

Dolomiti su toliko moćni da ćeš ih danima nakon svog boravka vidjeti pred osobom kada zaklopiš oči. Svi vibrantni prizori tako lako oživljavaju i čine se stvarni. 

Dolomiti su u isto vrijeme spokojni, djeluju opuštajuće, resetiraju od svih briga modernog života, ali isto tako u tebi bude uzbuđenje, adrenalin pomiješan s dozom straha i strahopoštovanja. Podno tih velebnih i nemilosrdnih vrhova osjećaš se malen. I zbog toga na neki način cijeniš svoje postojanje još više. U Dolomitima se naprosto osjećaš živo.

Izvor: časopis Hrvatski planinar, knjiga “Shorter walks in the Dolomites” od Gillian Price, Wikipedia

Nastavi čitati još zanimljivih priča iz Dolomita:

  1. dolomiti_italija-
  2. dolomiti_seceda
  3. jezera_dolomiti
  4. lago_di_braies
  5. lado_di_carezza
  6. tre_cime_di_lavaredo
  7. lago_di_sorapis
  8. lago_di_sorapis

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *