Jesen smo odlučili provesti aktivno istražujući što sve može ponuditi Zlatni Papuk. Ideja našeg aktivnog produženog vikenda je bila kombinirati staze unutar Parka prirode Papuk, a nakon fizičke aktivnosti uživati u svim delicijama ovog kraja. Prvi dan smo odradili zahtjevniju i težu planinarsku stazu Velički grad-Lapjak-Jankovac-Jezerce-Duboka-Velika te je drugi dan na dnevnom rasporedu bila nešto lakša staza do Češljakovačkog visa.
Papuk pobija onu poznatu da je Slavonija ravna. On je zapravo strma i šumovita planina koja zagrađuje Požešku kotlinu sa sjeverne strane. Zbog toga Papuk nazivaju i zaštitnikom zlatne slavonske ravnice gdje se prostiru mnogobrojni vinogradi koji stoje iza poznatih slavonskih vina.
Zbog čega je Park prirode Papuk toliko poseban?
Park prirode Papuk je poseban iz više razloga, a jedan od vodećih je činjenica da je to jedan od najočuvanijih krajolika u Hrvatskoj. Stijene su se formirale tijekom 350 milijuna godina, a nekoć su vrhovi Papuka zapravo bili tek otoci u Panonskom moru. Dokazi za to nalaze se i dan danas u stijenama i fosilima diljem Papuka. Više o tom dijelu povijesti, možeš doznati u Kući Panonskog mora u Velikoj.
Upravo u Velikoj se nalazi i zanimljiva hidrogeološka pojava. U pitanju su prirodni termalni izvori u dolini potoka Dubočanke.
Još jedna atraktivna geološka pojava je lokalitet Rupnica, a u pitanju je heterogena vulkanska masa koja je stvorila neobične stupove. Rupnica je 1948. proglašena geološkim spomenikom prirode i to je bio prvi takav spomenik prirode u cijeloj Hrvatskoj.
Papuk je pak proglašen parkom prirode 1999. godine, a 2007. je zbog vrijednog nasljeđa proglašen i prvim hrvatskim geoparkom te je tako postao 30. član europske mreže i uvršten je u UNESCO-ovu svjetsku mrežu geoparkova.
Vjerovao ili ne, vrhovi Papuka dosežu gotovo tisuću metara nadmorske visine. Sami Park prirode se proteže na istoimenoj planini i djelomično obuhvaća i Krndiju, a prostire se na 343 ㎢.
No, Papuk nije poznat po svojim stijenama nego po svojoj gustoj, prostranoj i predivnoj šumi. Čak 47% čini bukva, 34% hrast kitnjak, jela je zastupljena sa 6% i grab sa 5%. Sve su to redom autohtone vrste.
Papuk je poznat i po obilju vode, a sve je to rezultiralo naseljenosti brojnih životinjskih vrsta. U brojnim potocima žive specifične riblje vrste, brojni vodozemci i gmazovi.
Drugi dan našeg boravka u Velikoj, odlučili smo se za ugodnu stazu koja omogućuje potpuno uživanje u toj poznatoj šumi Papuka.
Njegove krošnje su predivne u svako godišnje doba, no ne kaže se bez razloga da je Papuk najljepši u jesenskom ruhu.
Staza Jankovac – Češljakovački vis
Kako smo prvi dan odradili težu i dužu stazu te zbog kratkog dana nismo imali vremena uživati na Jankovcu, odlučili smo da svoj uspon do Češljakovačkog visa započnemo upravo s Jankovca.
Popularan je i uspon preko Velike (pokraj planinarske kuće Lapjak) i Kaniške glave, ali i onaj preko planinarske kuće Trišnjica. Mnogi smatraju najpogodnijim usponom onim preko vrha Tiskovac i Tisovačke kose.
Autom je potrebno odvesti se do Jankovca koji se nalazi na 475 metara nadmorske visine. Prije ulaska u parking potrebno je platiti ulaznicu koja radnim danom iznosi 10 kn po osobi, a vikendom i blagdanima 20 kn po osobi. Odmah kod parkinga preko puta planinarskog doma Jankovac nalaze se ploče za staze.
Staza nas vodi uz jezera pored kojih se uspinjemo i za samo par minuta stižemo do raskrižja staza. Mi skrećemo lijevo i nastavljamo širokom šumskom stazom s blagim usponom. Kao i na većini staza na Papuku, markacije su posve jasno, a putokazi se nalaze na svim raskrižjima.
Pratimo ugodnu stazu kroz šumu koja omogućuje potpuno uživanje u krošnjama, zvuku šuškanja otpalog jesenskog lišća, dok ljeti pruža hlad u skoro svakom trenutku. Idealna staza za sve ljubitelje boravka u šumi.
Za otprilike 1.40 h stižemo do Češljakovačkog visa koji se nalazi na istočnom dijelu Papuka i predstavlja zadnji u nizu visokih vrhova te početak prijelaznog područja prema Krndiji.
Vrh se nalazi na 825 metara nadmorske visine, a postavljena je i piramida koja omogućuje pogled. Pečat je potrebno potražiti oko 100 metara od piramide na kamenu s desne strane. Samo nastavi hodati te ćeš proći pored hrpe kamenja s lijeve i desne strane. Ne trebaš se penjati po kamenju, pečat je na rubu.
Nakon kratke pauze, magla koja nas je cijelim putem pratila je nestala, a povratak do Jankovca smo prošli uz tople sunčeve zrake. Do početne točke izleta potrebno je nešto manje od sat i pol hodanja.
Kako prvi dan nismo imali vremena uživati u istraživanju jesenskog Jankovca, to smo ovaj put nadoknadili. Krajem ljeta godinu prije smo posjetili po prvi put Park prirode Papuk te smo tada prošli Grofovu poučnu stazu (svima je preporučujem). Ovaj put smo uživali u jesenskom suncu na terasi planinarskog doma Jankovac uz kavu i sočnu čokoladnu kocku te smo se nakon toga uputili do slapa Skakavac.
Inače, mnogi Jankovac smatraju najljepšim mjestom u slavonskom gorju. Ova dolina je sa svim strana okružena strmim šumskim obroncima, a duga je oko 500 te široka oko 200 metara. Tu ćeš naći predivne zelene livade, dvije špilje, planinski izvor te 30 metara visoki slap Skakavac.
Slap Skakavac mnogi nazivaju i Jankovačkim slapom. On je najpoznatiji i najveći slap u cijeloj Slavoniji. Park prirode Papuk uredio je predivnu kružnu stazu do slapa s drvenim mostićima koji prolaze podno i kroz stijenu. Nipošto ne smiješ propustiti prilikom svog posjeta Jankovcu.
Staza s Jankovca do Češljakovačkog visa odličan je odabir u bilo koje godišnje doba. Teren je nezahtjevan stoga tijekom ovog izleta možeš posve uživati u svoj ljepoti papučke šume, a šlag na kraju izleta je odmor i istraživanje Park šume Jankovac. Idealan odabir za cijelu obitelj!
Korisne informacije za stazu Jankovac-Češljakovački vis:
- Početak staze: planinarski dom Jankovac
- Parking: uređeni parking na Jankovcu
- Naplaćuje li se ulaz?: Ulaz u Park šumu Jankovac plaća se 10 kn po osobi radnim danom te 20 kn po osobi tijekom vikenda i za vrijeme blagdana
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga 10 kilometara, a prođe se za tri sata bez pauze iliti tri i pol uz uračunatu pauzu. Staza spada pod K1 (kondicijski lagana) i T1 (tehnički nezahtjevna). Na stazi se prođe visinska razlika u iznosu od 437 metara stoga spada pod VR2 (umjereno lagana). Cijelu rutu možeš pogledati ovdje i ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Staza je prikladna i za planinare početnike, djecu i kućne ljubimce
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Da, planinarski dom Jankovac
*Sadržaj je nastao u suradnji s TZ Zlatni Papuk.
Nastavi čitati još priča s Papuka:
