Kada pomisliš na Slavoniju, sigurno tvoja prva asocijacija nisu planinarske staze. No, tko je planinario u ovom dijelu Hrvatske zna kako je ta pretpostavka kriva. Slavonija se možda ne diči visokim gorjem, no njene planinarske staze su zanimljive, lijepe, ponekad izazovne, a često skrivaju i bogatu povijest. Jedna takva staza je “Od Ivane do Tadije” koju je markirala vrijedna ekipa iz planinarskog društva Dilj gora koja mi je otkrila sve razloge zbog kojih se trebaš otisnuti na njihovu omiljenu stazu. 

Još tijekom 70-ih godina u Slavonskom brodu je na poticaj Ivanine najmlađe kćeri Nedjeljke krenula manifestacija “U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić” koja se uz kraće prekide svake godine održava na dan rođenja naše poznate književnice. 

“Na inicijativu člana planinarsko društva Dilj gora Mije Šoša planinari, koji su već ranije dobili poziv da označe jedan dio staze do Brlićevca, donose odluku da povežu naše književnike i planinarskim oznakama označe stazu od Brlićevca do Rastušja. Zamišljeno je i ostvareno 17. travnja 2011. godine kada je organiziran prvi planinarski pohod ‘Od Ivane do Tadije’. Pohod spaja svijet planinarstva i književnosti. Posvećen je književnicima i pjesnicima koji su naš grad proslavili diljem svijeta, živjeli su i stvarali na ovim prostorima, a tradicija kraja i ljepota diljske i slavonske prirode inspirirala ih je za mnoga djela”, objasnila je Gordana Ćosić iz planinarskog društva Dilj gora. 

od_ivane_do_tadije

Vjerujem kako ne postoji osoba koja nije odrasla na pričama poznate Ivane Brlić Mažuranić, koju mnogi od milja zovu i hrvatskim Andersenom. Svi znamo da je Ivana rođena u Ogulinu, no kako se zatekla u Slavonskom brodu?

“Iz rodnog se Ogulina preselila u Karlovac, a zatim u Jastrebarsko. Dana 18. travnja 1892. udaje se za Vatroslava Brlića i nakon vjenčanja sa suprugom seli u Slavonski Brod, tadašnjeg imena Brod na Savi. U Slavonskom Brodu Ivana je napisala svoje najljepše priče, između ostalih roman za djecu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’, za koji se vjeruje da je nastao u ljetnikovcu Brlićevac, a njezino krunsko djelo smatraju zbirku pripovijedaka ‘Priče iz davnine’ s na daleko poznatom bajkom ‘Šuma striborova’. Ivana je imala sedmero djece te je vrlo dobro poznavala dječju psihu što je, vjeruje se, bio i jedan od razloga što su njezine priče za djecu i danas obožavane. Likovi iz njezinih priča poznati su svim generacijama i gotovo da nema klinca i klinceze koji nisu čuli za Hlapića, Gitu i majstora Mrkonju”, s ponosom objašnjava Gordana. 

Uz Slavonski Brod se veže još jedan velikan hrvatske književnosti. U selu Rastušje nadomak grada je 4. studenog 1905. godine rođen Dragutin Tadijanović.

“Poezija Dragutina Tadijanovića javlja se iz dubokog punog doživljaja kada se pjesnik vraća u rano djetinjstvo i mladenačke dane zarobljen bojama zavičajnih pejzaža i melodijom svoje Slavonije. Njegove su pjesme osebujna ugođaja, slobodna stiha, dojmljive u svojoj sažetosti.”

Sve što trebaš znati o planinarskoj stazi “Od Ivane do Tadije”

Kreiranje planinarske staze koja povezuje ova dva književna velikana je bila fantastična ideja. U isto vrijeme na njoj uživaš u prirodnim ljepotama Slavonije, ali odaješ počast i njenoj bogatoj povijesti. 

Staza se proteže istočnim dijelom Dilj gore, duga je 15,3 kilometara, a za nju je potrebno između četiri do pet sati hodanja. Kako Gordana ističe, staza nije kondicijski zahtjevna i primjerena je za sve uzraste. Na stazi postoji nekoliko manjih uspona, no njih bez pretjeranog napora mogu savladati i mlađi i stariji ljubitelji prirode. 

dilj_gora

“Ove smo godine po prvi puta izmijenili tijek staze u odnosu na onu prvobitno postavljenu kako bismo planinarima osigurali što bolje vidike i još ljepše pejzaže. Staza je kružna, početna točka je Planinarski dom Đuro Pilar te kroz naselja Brodskog Vinogorja vodi sve do ljetnikovca Brlićevac. Ljetnikovac Brlićevac je zaštićeni spomenik kulture, sagrađen od 1877. do 1880 godine prema zamisli hrvatske slikarice Fanike Brlić. Građen je u ‘alpskom stilu’ po uzoru na ‘švicarsku kuću’ u zagrebačkom Maksimiru, u kombinaciji s lokalnom tradicijom graničarskih čardaka. Ivana je s obitelji često boravila ovdje i tu je stvarala svoja najbolja djela. Kuću je naslijedio Ivanin unuk, prof. emer. Dr. sc. Vuk Mičić koji je ljetnikovac rado otvara posjetiteljima, a posebno djeci”, pojašnjava Gordana. 

dilj_gora

Taj dio staze prolazi kroz urbani dio, naselja i vodi asfaltnom cestom. Put se od Brlićevca nastavlja šumskim puteljcima preko Dilja do izvora i izletišta Sveta Petka. 

Sveta petka je dva i pol stoljeća staro svetište u šumi Pribudovac koje je oko 1760. godine podigao brodski trgovac Naum Dimović. Ponovo je oživjelo uz baroknu kapelicu koju su prije nekoliko godina obnovili i uredili brodski planinari. Ispod kapelice stotinama godina teče čudotvorni izvor pitke vode koja je po narodnom vjerovanju ljekovita i njezino korištenje ima moći ozdravljenja. Na livadi pokraj svetišta planinari su uredili i postavili klupe sa stolovima tako da ljubitelji prirode i ovdje mogu malo otpočinuti i odmoriti umorne noge i na kratko se okrijepiti.”

Dalje se staza nastavlja preko brda Pribudovac, čiji najviši vrh doseže 226 m, kroz prekrasnu pribudovačku šumu do rodne kuće Dragutina Tadijanovića u Rastušju. 

Na dijelu staze na samom brdu Pribudovac nalaze se prelijepi vidici od kojih zastaje dah. Za lijepog i vedrog vremena pogled nam na daleko seže na slavonske ravni, njive i oranice te pitoreskna sela podno brda Glogovica i Podcrkavlje. S Pribudovca se lagano spuštamo do rodne kuće našeg Tadije i njegovog Rastušja. Kuća se može pogledati iz dvorišta jer na imanju stanuju Tadijanovićevi nasljednici koji će uz prethodnu najavu pokazati dijelove dvorišta u kojima je pisao Tadija. Ovdje vrijeme za kratko zastaje. Vidjet ćeš na daleko opjevane jablane, oranice i njive, vidjet ćeš potočić i drveni mostić i šumu koja okružuje imanje, vidjet ćeš sve ono što je našem Tadiji davalo snagu i motivaciju za prekrasne stihove o djetinjstvu i rodnoj Slavoniji. Stoga, ako dolaziš ovdje, obavezno pročitaj pokoju Tadijanovićevu pjesmu, onu o jablanima, o šumi, oranici  kako bi tvoj doživljaj bio potpun, kako bi svim svojim osjetilima uživao u ljepoti pjesnikova djetinjstva i zavičaja”, savjetuje Gordana.

Dopusti da te začara Šuma Striborova

Vrijeme je za povratak preko polja i livada, a uz potok Pribudovac stižemo do “začarane” Šume Striborove. U pitanju je izletište i dječje igralište s brojnim sadržajem kojeg su uredili ni manje ni više nego Diljski žirevi, najmlađi članovi planinarskog društva Dilj gora. 

“Neka svaki planinar i prolaznik ovdje dobro osluhne zvukove oko sebe, neka pogleda likove na stablima jer možda su tu negdje skriveni ‘Domaći’, upravo iskočili iz bakina ognjišta! Zasigurno će poneki planinar začuti ciku i vrisku Domaćih koji ih radosno pozdravljaju, neizmjerno sretni njihovim dolaskom! Iz ove se šume uvijek nastavlja u posebnom, začaranom raspoloženju: oni zločesti postat će sada dobri, a oni dobri, postat će još bolji i to – zauvijek.”

Šuma Striborova se nalazi iznad mjesta Podvinje, a prije nekoliko godina je to područje zapravo bilo divlje odlagalište smeća. Stanovnici su htjeli počistiti taj dio šume, a u pomoć su uskočili planinari iz Dilj gore. Danas je to mjesto omiljeno izletište koje je ime dobilo upravo po bajci Ivane Brlić Mažuranić. 

“Do našeg polazišta, planinarskog doma, valja nam još proći kroz prelijepu diljsku šumu i evo nas, stigli smo do doma gdje možemo otpočinuti uživajući u našem lijepom dvorištu, sabirati dojmove ove pjesničke staze  i ledinariti! Nakon planinarenja, spremite se za ledinarenje, jer ledine oko našeg doma ne nedostaje!”

Svake godine se u travnju organizira manifestacija “Od Ivane do Tadije”, a uvijek se događa što bliže rođendanu poznate književnice. Ove godine je manifestacija održana 24. travnja, a ekipa iz planinarskog društva ističe kako su sjećanja još uvijek svježa. 

Na manifestaciji je bilo više od 250 gostiju i prisutno 10 planinarskih društava iz cijele Hrvatske. Odazivom gostiju smo zadovoljni, iako se u budućnosti pripremamo za puno veći broj sudionika, planiramo učiniti stazu još atraktivnijom i zanimljivijom, a veliki poticaj su nam povratne informacije koje smo dobili od sudionika ovogodišnje manifestacije. Cilj nam je pretvoriti manifestaciju u turistički događaj s naglaskom na motiviranje svih uzrasta na boravak u prirodi, na brigu o prirodi, razvijanje svijesti kod djece o ulozi prirode  njezinog utjecaja na svakodnevni život i razvoj. Krajnje je vrijeme da virtualno zamijenimo stvarnim, istinskim uživanjem jer ipak smo što drugo nego društvena bića 😊 “, ističe za kraj Gordana. 

dilj_gora

Za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske, Slavonija je još uvijek neotkriveni turistički i planinarski biser. Ako si u potrazi za odmorom u predivnoj prirodi, ako želiš istraživati slavonske staze, otkriti njenu bogatu povijest, ali i nagraditi svoje nepce delicijama, uputi se u Slavonski Brod. Staza “Od Ivane do Tadije” iščekuje tvoj dolazak, a na putu možda sretneš i planinare Dilj gore. Tko zna, možda te dočekaju i Domaći…

FOTO: Dilj gora

papuk_staze
slavonija_baranja

Kada si u Slavoniji, istraži i ove staze:

  1. papuk_jankovac
  2. ruzica_grad
  3. cesljakovacki_vis_papuk
  4. velicki_grad_papuk

Leave a Comment

Your email address will not be published.