Teško je danas zamisliti naše planinarske staze bez te famozne bijele točke s crvenim prstenom. Planinarske markacije usmjeravaju, vode ka cilju i neophodne su za snalaženje na planinarskoj stazi. No, znaš li tko stoji iza ove kultne oznake?
Prije točno stotinu godina, točnije 1922. godine, slovenski planinar Alojz Knafelc uveo je u upotrebu planinarsku markaciju koju i dan danas koristimo u regiji.
Ta oznaka je poznata i kao Knafelčeva markacija, a koristi se u zemljama koje povezuje Dinarsko gorje i neizostavni je simbol u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji…
Kako Hrvatski planinarski savez piše nakon Prvog svjetskog rata Slovensko planinsko društvo (SPD) odlučilo je uspostaviti standardiziran način označavanja planinarskih putova. U cilju stvaranja jedinstvenog sustava obilježavanja putova Turistički klub Skala (slo. Turistovski klub Skala) organizirao je krajem 1921. markacijski tečaj.
Vodio ga je upravo planinar Alojz Knafelc, koji je 4. ožujka 1922. na Glavnoj skupštini SPD-a izabran za načelnika Odbora za obilježavanje staza. Knafelc je na temelju prijedloga i eksperimenata formirao jedinstveni znak – bijelu točku s crvenim prstenom te uveo jedinstvenu smjerokaznu ploču crvene boje s bijelim natpisom.
Već u proljeće 1922. pokrenuta je u Sloveniji akcija obilježavanja svih slovenskih planinarskih putova novim markacijama i smjerokazima. Zanimljivo je da je već iste godine crveno-bijelim oznakama bio obilježen i put na Bijele stijene u Velikoj Kapeli.
Danas je nezamislivo hodati planinama bez te jednostavne, ali korisne oznake koja, doslovno, glavu čuva. Ako želiš doznati nešto više o samoj markaciji, koji sve tipovi postoje i kako ih ispravno koristiti, klikni na dolje navedeni vodič.
Nastavi čitati još zanimljivih planinarskih priča:
