Forest bathing iliti šumska kupka pojam je koji je posve nov i još uvijek nepoznat u Hrvatskoj. Istraživajući dublje povezanost čovjeka i prirode te koliko je ta spona važna za psihofizičko zdravlje svakog pojedinca, nabasala sam na dotični pojam. Na prvu me zainteresirao te sam uskoro nabavila par knjiga na tu tematiku. Iskreno sam bila sretna kada sam u sklopu krstarenja “Put u središte žene” po prvi put mogla sudjelovati u šumskoj kupki. Što je zapravo forest bathing, koje sve benefite nosi ova praksa sa sobom i kako je sami možemo implementirati u svoju svakodnevicu, popričala sam s Martinom Tutom, kliničkom fitoterapeutkinjom, tour leadericom, kreatoricom doživljaja u prirodi i forest bathing vodičicom.
Kada bih u razgovoru ljudima spomenula da sam se počela zanimati za šumsku kupku, u većini slučajeva sam nabasala na negativne reakcije koje su uvijek popraćene i pokojom šalom. “Šta se kupaš u šumi? Bacaš po lišču? Koja je to glupost?”, bile su, nažalost, česte reakcije. Nije rijetkost da prema novim i nepoznatim pojmovima i praksama stvaramo otpor i od početka zaziremo prije nego smo nešto isprobali. No, koliko god je većina imala reakcije poput ovih, veliki dio je u jednu ruku i sam prakticirao neku krnju verziju forest bathinga, a da to toga zapravo nisu bili ni svjesni.
Što je zapravo forest bathing iliti šumska kupka?
Kao što samo ime govori to je “nešto” što se odvija u šumi, a svoje korijene vuče iz Japana. U jednu ruku to nije nova praksa, no možemo reći da je ponovno oživljena.
“Šumska kupka potječe iz Japana i riječ je o drevnoj praksi koja je 80-ih godina dobila svoj sadašnji naziv ‘shinrin yoku’, što u prijevodu znači upravo šumska kupka, kupanje u šumi. Iz drevnih je praksi izvučena iz zaborava tijekom urbanizacije 80-ih godina 20. stoljeća, kada je stanovništvo masovno napuštalo sela i odlazilo u gradove, te su se počeli pojavljivati prvi slučajevi burn outa, povećane stope psihosomatskih oboljenja, kroničnog stresa i sl.”, objašnjava Martina.

Japanski znanstvenici na čelu s dr. Qing Liem provodili su istraživanja u želji da uvide postoji li povezanost između dotičnih stanja i našeg odvajanja s prirodom. Svojim radom su utvrdili kako je upravo to micanje i razdvajanje čovjeka od prirode jedan od glavnih preduvjeta razvoja kroničnog stresa, burn outa, depresivnih i anksioznih stanja.
“I tada su tu, stoljećima staru praksu šumske kupke, uveli u moderne okvire života i ostali zapanjeni pozitivnim efektima izlaganja istoj – kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje pojedinca”, ističe Martina.
U nastavku ističe da bi ona laički rečeno opisala šumsku kupku kao “jednu opuštajuću senzornu šetnju kroz šumu u kojoj osvještavamo sva naša osjetila i na taj se način, kroz različite tehnike koje provodi sam vodič, dublje povezujemo s prirodom u nama i oko nas. Postajemo svjesni da smo svi jedno i neodvojivi od prirode kao takve.”
Kako se forest bathing proširio po svijetu?
Martina u naglasku objašnjava kako su istraživanja japanskih znanstvenika dugo ostala nedostupna vanjskom svijetu iz jednog jednostavnog razloga – bila su vođena na japanskom jeziku.

“Sve do trenutka kada je Harvard University pozvao upravo Dr. Qing Lia kao gostujućeg predavača da predstavi praksu šumske terapije zapadnom svijetu. Od tada nadalje, ova se predivna praksa širi svijetom i okuplja sve veći broj pobornika, a u Hrvatskoj je tek startala prva generacija vodiča šumske terapije, te sam i sama jedna od licenciranih vodiča”, ističe Martina.
Koji su benefiti šumske kupke?
Šumsku kupku mogu prakticirati uistinu svi, od djece preko odraslih, pa sve do osoba starije dobi. Upravo u tome leži jedna od najvećih prednosti ove prakse. Martina je nabrojala par najvećih benefita forest bathinga:
- duboka relaksacija
- izlazak iz onog stresnog fight or flight modela kojem smo svi svakodnevno izloženi
- senzibilizacija osjetila
- osjećaj mira
- osjećaj ispunjenosti
- povezivanje s prirodom
U nastavku objašnjava kako se tijekom šumske kupke mogu probuditi i raznorazne emocije koje smo kroz život dugo nosili u sebi, stoga je i ta emocionalna protočnost jedan od benefita ove prakse.

Kako izgleda prakticiranje šumske kupke?
Šumska se kupka službeno odvija pod stručnim vodstvom licenciranog vodiča, a njeno izvođenje ovisi uvelike i o grupi, afinitetima vodiča te će stoga svako iskustvo biti drugačije i posebno. Danas se razlikuje japanska, slobodno možemo reći zapravo izvorna, i zapadnjačka tehnika izvođenja šumske kupke.
“Japanska je tehnika, pogađaš, inspirirana minimalizmom i dostatnošću bivanja u prirodi. Za Japance je normalno da šumsku kupku provode tako da ‘samo’ hodaju šumom, zastanu pored nečega što ih svojom pojavom privuče; bilo to neko stablo, slap ili nešto treće, i tamo provedu određeno vrijeme ne radeći apsolutno ništa, samo bivajući, te potom nastavljaju dalje. Kod nas Zapadnjaka, podosta je teže potpuno se isključiti iz vanjskog svijeta i zato postoje raznorazne stilovi vođenja, mahom osmišljeni u SAD-u, koji onda preko vodiča različitim tehnikama dovode čovjeka u to opuštajuće i prepuštajući stanje. Pritom je jako bitno naglasiti da sama ljekovitost šumske kupke ponajviše proizlazi iz šumskog zraka, odnosno riječ je o spojevima koje u zrak ispuštaju drveća kako bi se obranila od različitih oboljenja. Upravo ti spojevi na nas, ljude, djeluju kao imunostimulatori te mogu povećati broj NK stanica u našem tijelu”, objašnjava Martina.

Vođena šumska kupka namijenjena manjih grupicama ljudi ne može se provoditi u svakoj šumi. Jedna od najvažnijih stavki je sigurnost sudionika, stoga vodič prije same kupke mora obići šumu i obaviti takozvano mapiranje. Idealno je da ta šuma nije popularno izletište jer je onda izazov potpunog opuštanja još veći.
“Postoje, pak, i verificirane šume baš za šumsku terapiju, a postupak certifikacije provode stručnjaci iz Japana i/ili SAD-a. Upravo jedna predivna šuma u Kranjskoj Gori u Sloveniji dobiva titulu certificirane šume za šumsku terapiju, kao prva u našoj regiji. Ona će biti u potpunosti prilagođena različitim formatima provođenja šumske terapije.”

Licencirani vodiči šumske kupke, odnosno medijatori, su redom osobe koje su otprije povezane sa šumom ili prirodom na različite načine, bilo kroz šumarstvo, održivi/zeleni turizam, fitoterapiju, apiterapiju, fitness i wellness terapeuti.
“Samim time, vodič će u kupku najčešće unijeti one elemente koje i sam provodi i prakticira. Zato je iskustvo šumske kupke veoma individualno te je bitno da osoba pronađe onog vodiča čiji joj stil i energija vođenja odgovaraju. Sudionici su okupljeni u manjim grupama, do 10-15 osoba, te se kroz period od dva do tri sata provode različite tehnike, tzv. invitacije, a koje imaju za cilj potpuno opuštanje pojedinca. Jako je bitna i energija grupe te osjećaj povjerenja, kako prema vodiču tako i prema ostalim sudionicima. Ja osobno šumsku kupku volim prilagoditi grupi koju vodim, ali i samoj šumi u kojoj se nalazimo kao i aktivnostima koje prate smjenu godišnjih doba i cikličnost prirode. Volim prizvati emocije kod sudionika i obožavam tu jednu zaraznu energiju grupe te vidjeti transformacije na licima sudionika nakon šumske kupke. Pozivam sve koji žele isprobati i sudjelovati na šumskoj kupki da poprate moj profil Biljkoljupka na društvenim mrežama gdje ću uskoro objaviti datume novih susreta.”

Šumska kupka se može provoditi i individualno, a to pojedinci najčešće rade jer ili nemaju vremenu za vođene ture, odnosno teško mog prilagoditi svoj raspored s vremenom održavanja vođenih tura. Ako i sam želiš isprobati šumsku kupku, Martina savjetuje da se prethodno educiraš o ovoj praksi kroz neke od (online) dostupnih literatura.
“Knjiga broj jedan koju preporučujem je ona Dr. Qing Lija, ‘Forest Bathing’, koji kao začetnik ove prakse u njoj objašnjava ne samo koncept već daje i smjernice za praktičan rad. Tu je i knjiga ‘Your Guide to Forest Bathing: Experience the Healing Power of Nature’, autora M. Amos Clifforda gdje se može proučiti američki pristup šumskoj kupki koji bi bio bliži našoj kulturi i mindsetu. Nadalje, nagrađivani autor Florence Williams nudi zanimljiv pristup šumskoj terapiji u svojoj knjizi ‘The Nature Fix’, a tu je i jedna predivna knjiga autora Petera Wohllebena, ‘Tajni život drveća’ a koja je prevedena i na hrvatski jezik.”

Hrvatska tek počinje otkrivati praksu šumske kupke
Martina objašnjava kako je šumska kupka novina u Hrvatskoj i da tu zapravo dosta kaskamo za našim susjedima Slovencima i Srbima koji uživaju u blagodatima ove prakse više od desetljeća.
“Osobito je to vidljivo u wellness industriji gdje su mnoge terme i wellness hoteli počeli stavljati šumsku terapiju u dio svoje ponude. Odličan primjer toga su, primjerice, Terme Olimia u Sloveniji. Ja sam ovog proljeća pohađala prvu organiziranu edukaciju za vodiče šumske kupke u Hrvatskoj koja se održala u lječilištu Veli Lošinj, što nije slučajnost, s obzirom na to da taj otok slovi kao šumska wellness oaza. Rekla bih da interes svakako postoji, no da se još nije dovoljno pročulo za ovu praksu pa se nadam da će se edukacijom novih vodiča i to promijeniti. Divno bi bilo implementirati praksu šumske terapije u wellness hotele, ali i nacionalne parkove, parkove prirode i slično jer vidimo kako ovi trendovi u susjednim zemljama divno funkcioniraju. U Japanu i južnoj Koreji čak idu toliko ‘daleko’ da doktori opće prakse propisuju terapiju šumskom kupkom na recept, osobito kod osoba koje su pod kroničnom stresom, anksiozne i slično. Ustanovilo se da takva terapija ne samo da pomaže pojedincu i čini ga sretnijim i ispunjenijim, već i državi jer dugoročno smanjuje stope bolovanja.”

Kod nas još uvijek postoji sumnjičavost oko ove prakse, no Martina naglašava da je to dobro jer na tržištu uistinu postoji svega i svačega.
“Međutim, pozivam skeptike da budu otvoreni prema novim iskustvima jer jedino se kroz (vlastito) iskustvo može pouzdano reći je li to nešto što ti odgovara ili pak ne. Osim toga, mindfulness je nešto što je protuteža današnjem stresnom i užurbanom ritmu života, a ovu bih praksu u slobodnom prijevodu nazvala još i šumskim mindfullnessom. Postoji još i jedan ekstra benefit šumske kupke, a to je, osim samog povezivanja čovjeka i prirode, činjenica da se šuma i sva živa bića u njoj počinju cijeniti na jedan drugačiji način. Ravnopravan, rekla bih. Čovjek postaje svjestan svoje malenkosti i prolaznosti, tu nema mjesta napuhanom egu i bahatosti”, za kraj zaključuje Martina.
Naslovna fotka: Pexels