Kada smo planirali svoj aktivni godišnji odmor u Kranjskoj Gori, najčešće smo dobili savjet da obavezno trebamo ostvariti uspon na Slemenovu špicu. S početkom na Vršiču, staza do Slemenove špice ubraja se među lakše, no s druge strane pruža pravi alpski osjećaj, a pogledi duž cijele dionice oduzimaju dah. Još kada sam u našem Cicerone vodiču za Julijske Alpe pročitala da autori uspon na ovaj vrh smatraju jednom od najljepših staza u vodiču, bilo je posve jasno kamo idemo na prvi dan boravka u ovom dijelu Slovenije.
Početka ove staze nalazi se na najvišoj točki Vršiča, najvišeg cestovnog prijevoja u Sloveniji koji je smješten u Julijskim Alpama. Ovaj prijelaz se nalazi na nadmorskoj visini od 1.611 metara i povezuje Kranjsku Goru s dolinom rijeke Soče, odnosno s dolinom Trenta. Vršič je najpoznatiji planinski prijevoj u regiji, stoga je veoma popularno odredište za turiste, bicikliste i planinare. Na putu do gore te na ovoj cesti čeka čak 24 serpentina, stoga oprezno i polagano.
Već smo naučili – čim je nešto popularno, tu vladaju gužve, a kako je broj parkirnih mjesta ograničen, planinarenje na stazama koje počinju na ovom prijevoju treba dobro isplanirati. Savjet je sljedeći – ako si u mogućnosti, na staze se uputi tijekom radnog dana, rano ujutro ili kasno popodne. Mi smo došli u utorak u kasnijim popodnevnim terminima i našli smo mjesto pored samog početka staze bez problema. Kada smo preko doline Soče u ponedjeljak ujutro putovali natrag za Rijeku, oko 10 sati na Vršiču je bilo manje mjesta, no moglo se negdje ugurati. Vikendom vladaju znatno veće gužve.
Slemenova špica s Vršiča: opis staze
Staza počinje na prijevoju Vršič s desne strane. Odmah počinjemo s usponom, ali i s nevjerojatnim pogledima na Julijske Alpe. Ako se malo bolje zagledaš ugledaš ćeš Ajdovsku djevojčicu, odnosno Ajdovsku deklicu.
Legenda o Ajdovskoj deklici
Kako inače biva, gdje god je priroda kreirala neobični oblike, tako oko tih mjesta kruže i brojne legende i narodne priče. Ajdovska deklica je poznata formacija stijena u Julijskim Alpama koja se nadvija točno iznad prijevoja Vršič. Ako se malo bolje zagledaš, prepoznat će u tim obrisima lice djevojke koje po legendi pripada divovskoj djevojčici, a o samom nastanku kruži više verzija priče.
U najpoznatijoj verziji priča govori o divovima koji žive u Julijskim Alpama koji su poznati kao Ajdi. Prema legendi dotična divovska djevojčica je bila poznata po svojoj proročkoj moći i često je pomagala trudnicama i porodiljama, predviđajući hoće li roditi dječaka ili djevojčicu.
Jednoga dana, Ajdovska deklica je, prema predaji, predvidjela rođenje sina mladoj ženi koja je prolazila planinama. Međutim, taj sin, kako je predvidjela, trebao je postati veliki lovac koji će ubiti Zlatoroga, mitskog kozoroga s čarobnim zlatnim rogovima koji je živio u ovim planinama i čuvao skriveno blago.
Kada su vile, zaštitnice Zlatoroga, čule ovu proročanstvo, bile su ljute na Ajdovsku deklicu jer je otkrila sudbinu koja bi mogla uništiti njihovog ljubimca. Kao kaznu za svoju nepromišljenost, Ajdovska deklica je okamenjena i zauvijek ostavljena da čuva planine, pretvorena u kamenitu skulpturu koja i danas nadgleda prolaznike s Prisojnika.
Staza do Slemenove špice cijelom svojom dionicom pruža tako nezaboravan doživljaj i posve je jasno zbog čega se ubraja među najljepše u Julijskim Alpama. Na ovoj stazi se otvara toliko različitih i raznolikim prizora, a sama staza kao takva nije tehnički ni kondicijski zahtjevna – prava dionica za čisto uživanje u ovom dijelu Slovenije.
Stižemo uskoro do sedla Vratica na 1.799 metara nadmorske visine. Tu se ujedno nalazi križanje – lijevo vodi poznata, ali zahtjevna staza Hanzova pot do Male Mojstrovke, a desno nas put vodi prema Slemenovoj špici. Iza sebe ostavljamo ovaj dio Julijskih Alpi, prolazimo pored predivnog i mirisnog planinskog cvijeća koje je za vrijeme našeg posjeta ukrasilo put u ljubičastoj, žutoj, bijeloj i pink boji.
Bez prethodne najave, staza je ponovno pripremila pravu poslasticu – otvara se pogled na dolinu Mala Pišnica, Ciprnik i Karavanke. Uska stazica cijelim putem pruža nezaboravne poglede, a otvara se pogled i na naš današnji cilj. Na dijelovima je potrebno malo koristiti pomoć ruku kako bi prošlo preko većih stijena. Stižemo do raskrižja, mi nastavljamo put ravno, dok se desno spušta staza prema Dom v Tamarju preko Grla.
Počinjemo s usponom, ponovno stižemo do križanja staza – ravno vodi drugi pristup Domu v Tamarju preko Slatnice, dok naš put ide strmije desno. Izbijamo na područje livada gdje znaju biti veliki lokve. Ovo je inače područje gdje borave i pasu mnogobrojne ovce, a mi smo tijekom našeg boravka sreli njih više – na zadovoljstvo našeg psa (mi smo bili manje sretni zbog njenog laveža).
Slijedi najstrmiji dio staze do samog vrha s kojeg se pruža uistinu veličanstven pogled. Sleme se nalazi na 1.911 metara nadmorske visine. S jedne strane pogled se proteže na Malu Mojstrovku i zelen livade, dok su padine s druge strane strme. Pogled s vrha se tako lako ne zaboravlja – na dlanu ti se protežu vidici na Špik, Škrlaticu, Jalovec, Mangart, Visoku Poncu, Malu Mojstrovku, greben Robičje te niz drugih manjih vrhova.
Kako je bilo, bez obzira na kasnije popodnevne sate, izuzetno vruće, s vrha smo se brzo sklonili te smo pronašli dio u hladu na zelenoj livadi gdje smo zalegli i uživali u pogledu na Malu Mojstrovku. Idila nije dugo trajala – uskoro nam je prišla jedna “izgubljena” ovca, što se našoj Aryji nije baš pretjerano svidjelo. Preskočila je preko nas (bolje rečeno po nama) kako bi zastrašenoj ovci pokazala tko je trenutno gazda na Slemenu.
Nakon narušene idile, spremamo svoje stvari i započinjemo spuštanje istom stazom. Bez obzira na to što smo prošli već cijelu dionicu i dalje nas je staza svakim novim korakom oduševljavala. Prešli smo 5.8 kilometara u tri sata laganog i slobodno mogu reći teškog tempa – bili smo u Kranjskoj Gori za vrijeme toplinskom udara te se svaki korak činio još težim. No, zapravo je staza za svakog prosječnog planinara ugodna šetnja, a zauzvrat pruža jedne od najljepših prizora, ali i mirisa koje smo doživjeli tijekom našeg boravka u Kranjskoj Gori.
Korisne informacije za uspon na Slemenovu špicu:
- Početak staze: prijevoj Vršič
- Parking: prijevoj Vršič
- Naplaćuje li se ulaz?: Ne ako dolaziš bez auta
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga skoro 5.8 km, prelazi se 422 metara nadmorske visine, a nama je bilo potrebno 3 h. Cijelu rutu možeš pogledati ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Staza je prikladna i za planinare početnike
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Da, planinarski domovi na prijevoju Vršič, na samoj stazi do vrha ne
