Obilje kiše kojima je završilo kalendarsko ljeto i počela jesen povećalo je vodostaj rijeka. Korita su puna, a ispod površina kristalno čiste rijeke nalaze se dijelovi skupljenih grana, odlomljenih dijelova nasipa, ali i munjevit pijesak. Govorimo li o rijekama kao mamcu za uživanje one upravo sada mogu biti dodatan izvor opasnosti. Kad je o rijeci Dravi riječ, ta moćna, zelena, hladna, tajanstvena i vijugava rijeka duga je 725 kilometara, a čak 90 kilometara njezine apsolutne ljepote nalazi se na području Virovitičko-podravske županije.
Upravo zato ne čudi kako se nedaleko posjetiteljskog centra Dravska priča, na kupalištu u općini Sopje obilježio Međunarodni dan rijeke Drave popularno nazvan Drava day i to kroz projekt LIFE RESTORE for MDD kojem je upravo ovaj događaj stavio točku na “i” ovogodišnjih aktivnosti. U srpnju je održan Big jump na Križnici, a u drugom dijelu ljeta i popularan ljetni Kamp za mlade rendžere u posjetiteljskom centru Dravska priča. Drava day, kako mu samo ime kaže otkrio je brojne zanimljivosti na ovom dijelu toka, kroz lijep, dinamičan program.
“Drago mi je da ste se okupili u ovako velikom broju jer to dokazuje da vas zanima ljepota rijeke Drave ali i da podržavate projekt u kojem mi kao Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u suradnji s ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije provodimo program projekta LIFE RESTORE for MDD. Drava day počinjemo u Sopju gdje ćemo se svi ukrcati u kanue i zaveslati rijekom Dravom svladavajući dionicu dugu 8 kilometara. Dok uživamo u Dravi svakako obratite pažnju na lijevu i desnu obalu i mnoštvo životinjskih vrsta koje će vas pozdravljati”, rekla je ravnateljica Dravske priče i voditeljica projekta Tatjana Arnold Sabo pozivajući pripadnike HGSS-a, da izvedu pokaznu vježbu spašavanja ali i daju savjete kako se ponašati na rijeci.
HGSS je neprofitna organizacija od općeg značaja za sigurnost stanovnika RH i njezinih posjetitelja s osnovnim ciljem- sprečavanjem nesreća, spašavanja i pružanja prve medicinske pomoći na planinama i na drugim teško pristupačnim terenima i u izvanrednim okolnostima gdje je pri spašavanju i pružanju prve pomoći potrebno primijeniti posebna znanja, tehnike i opremu, sve u svrhu spašavanja ljudskih života i imovine. U svom djelovanju HGSS, između ostalih, usko surađuje s različitim ustanovama i organizacijama iz područja zaštite prirode i okoliša što se moglo vidjeti i na primjeru suradnje HGSS Stanice Orahovica i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije na čijem području djeluju. Ova suradnja je sada već višegodišnja i na iznimno zadovoljstvo obiju strana.
“Rijeka Drava je po mnogočemu posebna i svake godine privlači veliki broj posjetitelja. Zanimljiva je ribičima, kupačima ali i ljudima poput vas koji nam dolazite iz velikih gradova i uživate u aktivnom vikendu. Svi vi – i domaći i posjetitelji morate usvojiti osnovna pravila ponašanja na rijeci kako bi u njoj uživali bez posljedica” – rekao je Ivica Kašuba, dopročelnik HGSS-a Stanica Orahovica.
On je s kolegama Tomislavom, Danijelom i Ivanom te četveronožnim spašavateljem Bonijem izveo pokaznu vježbu dajući korisne savjete komentirajući kako svaka rijeka, ako je se ne poštuje može biti izuzetno opasna. Potkrijepio je tvrdnju činjenicom kako je upravo Drava u ovom dijelu toka ovog ljeta odnijela četiri života, mahom neopreznih kupača.
Evo kojih se savjeta treba pridržavati želiš li postići sigurnost boravka na brzim vodama:
- Vodu (rijeke, jezera, more) moraš poštovati te biti svjesni opasnosti. Kako je voda osnovna životna potreba, kad je ne osluškuješ vrlo lako može postati neprijatelj. Upravo zato se nikad ne upuštaj sam u razne oblike aktivnosti na vodi. Budi u društvu, grupi, obavezno se javi najbližima i prijateljima – na povratku obavijesti iste o završetku aktivnosti.
- Prije polaska informiraj se o planiranom sa stručnjacima, ribolovcima, sportskim klubovima, čuvarima prirode, vodičima na rijeci (rafting, kayaking), svakako se posavjetuj s pripadnicima HGSS-a, prouči planiranu dionicu, naročito opasna mjesta kao što su kanjoni, kaskade, sedrene barijere i vodopadi. Obavezno ponesi prvu pomoć (može se nabaviti u svim većim trgovačkim centrima i benzinskim postajama).
- Izbjegavaj aktivnosti na vodi za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, naročito nikako noću.
- U višednevnim aktivnostima prouči vremensku prognozu i razine vodostaja na stranicama Hrvatskih voda.
- Redovno se hidriraj, ponesite dovoljnu količinu vode. U ljetnim mjesecima pri visokim temperaturama vrlo lako može doći do dehidracije. Ne konzumirati alkoholna pića za vrijeme ili prije aktivnosti na vodi.
- Ideš li na neku aktivnost na vodi u vodonepropusnoj torbi ili bačvici ponesi hrane, energetskih pločica i sl., Obavezno barem jedan mobilni telefon pune baterije u grupi. U aktivnostima koje uključuju plovila obavezno koristi zaštitnu sigurnosnu opremu – kacigu i prsluk za plutanje. Po mogućnosti koristi polarizacijske sunčane naočale koje omogućuju bolje uočavanje detalja u vodi i iznad nje te ujedno štite od UV zraka i granja drveća. Koristi kremu za sunčanje i smanji opasnost od oštećenja kože, sunčane zrake se puno jače reflektiraju na površini vode i to cijele godine.
- Pri planiranju raznih humanitarnih, sportskih i komercijalnih manifestacija gdje sudjeluje veći broj sudionika, obavezno uključi stručne spašavatelje na vodi te licencirane vodiče (skipere), obavijesti dežurni tim hitne medicinske pomoći na terenu, prijavi skup policiji te zatraži dozvolu od nadležne Lučke kapetanije. Na graničnom području sa susjednim zemljama obavezno se prijavi u najbližu policijsku postaju, izvijesti službenike o broju sudionika, pravcu kretanja i planiranim aktivnostima. U slučaju bilo kakvog nesretnog događaja ili problema odmah nazvati centar 112, odrediti lokaciju, opisati što se dogodilo i koliko ima sudionika – nikako kretati u komplicirane samostalne akcije spašavanja bez stručnog nadzora.
Savjeti kako se ponašati dođe li do poplave:
- Prati vremensku prognozu i upute nadležnih službi: Hrvatska gorska služba spašavanja, meteorološke službe i lokalne vlasti pružat će redovite ažurirane informacije. Prati te izvore i postupaj prema njihovim uputama.
- Pripremi nužne potrepštine: Uključuje hranu, vodu, lijekove, baterijsku lampu, baterije, prvu pomoć, radio na baterije i potrebne dokumente. Pripazi da sve bude na suhom i sigurnom mjestu.
- Pripremi se za evakuaciju: Pripremi plan evakuacije za slučaj da lokalne vlasti savjetuju da napustiš svoj dom. Uključuje i pripremu kućnih ljubimaca.
- Za vrijeme poplave ne pokušavaj prijeći poplavljena područja: To je izuzetno opasno, čak i ako voda ne izgleda duboko. Ne pokušavaj voziti kroz poplavljena područja jer to može biti opasno za tebe i može oštetiti tvoje vozilo. Ostani na suhom i sigurnom mjestu: ako si kod kuće, ostani tamo dok ti se ne savjetuje drugačije. Ako si vani, potraži sigurno i suho mjesto.
- Bujice mogu biti jako opasne. One su iznenadne i mogu se dogoditi bez upozorenja. Znaj gdje se nalaze najbliže sigurne zone u tvojoj okolini. Ne pokušavaj prijeći bujicu: Bujice mogu biti izuzetno snažne i opasne. Čak i ako voda ne izgleda duboko, struje mogu biti jake i iznenadne.
- Nakon poplava i bujica budi oprezan prilikom ulaska u svoj dom. Ne ulazi u zgrade koje su oštećene ili poplavljene dok stručnjaci ne utvrde da su sigurne za ulazak. Budi oprezan s električnom opremom i instalacijama.
- Očisti i dezinficiraj svoj dom: Poplave mogu donijeti štetne bakterije i viruse. Pri čišćenju koristi zaštitnu opremu i sredstva za dezinfekciju. I za kraj – poplave i bujice mogu biti stresni događaji. Brini o svom mentalnom zdravlju i dobrobiti, i potraži pomoć ako je potrebno. Pomozi svojim susjedima i zajednici gdje možeš.
FOTO: Nikola Zoko