Island, zemlja vulkana, gejzira i ledenjaka, godinama je magnet za sve koji sanjaju o surovo predivnim i netaknutim krajolicima. No klimatske promjene prijete iz temelja promijeniti taj prizor. Ledenjaci, jedan od zaštitnih znakova islandskog turizma, tope se alarmantnom brzinom, a nestanak ovog prirodnog čuda mogao bi zauvijek promijeniti lice islandske turističke ponude.
Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, ledenjaci diljem svijeta tope se rekordnom brzinom, a Island je među najugroženijima. Od 2000. godine ova zemlja izgubila je čak 750 kvadratnih kilometara leda, a znanstvenici predviđaju da bi do sredine stoljeća mogla nestati i trećina islandske ledene mase. Za zemlju koja godišnje privuče više od dva milijuna posjetitelja, od kojih značajan broj dolazi upravo zbog ledenjaka, ovo je ozbiljna prijetnja i turizmu i lokalnoj ekonomiji.
Haukur Einarsson, vlasnik agencije koja vodi turiste u obilazak ledenjaka, govoreći za portal Skift, kazao je kako već godinama svjedoči dramatičnim promjenama. Svojim gostima danas često pokazuje gole prostore gdje je još prije deset godina bio ledenjak, a ledene špilje koje su bile atrakcija sada su prošlost. Njegova obitelj živi uz ledenjak Vatnajökull već generacijama, a promjene su iz godine u godinu sve očitije. Einarsson priznaje da njegov posao ima rok trajanja, i procjenjuje da će turizam vezan uz ledenjake možda izdržati još 10 do 15 godina, no ono što ga više brine jest sudbina čitavog ekosustava koji će nestati zajedno s ledom.
Opasnosti koje donosi topljenje leda
Nestanak ledenjaka, osim što predstavlja pravu ekološku katastrofu, znači i povećanje rizika za one koji ih žele doživjeti izbliza. U toplijim razdobljima godine, nestabilne ledene strukture mogu biti smrtonosne. Tragedija iz 2024., kada je urušavanje leda u jednoj špilji odnijelo život turista, pokazala je koliko je situacija ozbiljna. Islandske vlasti su nakon nesreće krenule s uvođenjem strožih pravila i sigurnosnih protokola. Operateri će sada biti obavezni svakodnevno procjenjivati stanje ledenjaka i zabraniti pristup nestabilnim područjima.
Turistički paradoks koji nema brzo rješenje
Iako turizam pruža posao tisućama ljudi, upravo on dodatno pogoršava klimatsku krizu. Avio promet, obilazak ledenjaka terencima, snježnim vozilima i brojne druge aktivnosti ostavljaju velik ugljični otisak. Islandska vlada svjesna je izazova i već radi na prilagodbi turizma klimatskim promjenama. Novi planovi usmjereni su na ravnomjernu raspodjelu turista kroz sva godišnja doba i smanjenje pritiska na najpopularnije lokacije, dok se razvijaju nove destinacije i sadržaji. Paralelno se izrađuju strategije prilagodbe klimatskim promjenama koje će biti ključne za budućnost turizma na Islandu. Dok priroda i vrijeme neumoljivo rade svoje, Island bi mogao postati primjer kako (ili kako ne) prilagoditi turizam svijetu bez leda. Ono što je sigurno jest da odluke koje donosimo danas, određuju krajolik i ekonomiju sutrašnjice.
Izvor: Skift
Naslovna fotka: Unsplash
