Osjetio si zov planina i jedva čekaš uskočiti u gojzerice? Prije nego odeš na svoj prvi samostalni planinarski izlet trebaš poduzeti određene mjere pomoću kojih ćeš uspješno organizirati izlet tijekom kojeg će svi sudionici biti sigurni i zadovoljni. Koliko god imao ili ne imao planinarskog iskustva, priprema izleta je od ključne važnosti. Najvažniji savjet – nikad u brda ne idi sam i bez detaljnog plana. Tako ćeš svesti mogućnost nesreće na minimum.
Naime, koliko god na fotografijama priroda izgledala romantično, ona je prije svega surova. Uvijek imaj na umu da u prirodu ideš kao gost i kao dobar gost za posjet se trebaš pripremiti. Postoje konkretna pitanja na koja prije odlaska na planinarski izlet trebaš znati odgovore.
Koji je cilj planinarskog izleta?
Planinarenje nije “osvajanje” vrhova jer čovjek nikad ne može osvojiti planinu. Možemo se popeti na pojedini vrh i odati počast prirodi koja nas okružuje, no nikad je ne možemo osvojiti.
Kada smo ovo razriješili, dolazimo do ciljeva planinarskog izleta. Naravno, mnogima je motivacija uspon do pojedinog vrha. No, ciljevi izleta mogu biti i obilaženje kulturnih i povijesnih znamenitosti koje se često nalaze na stazama, ali i samo uživanje u prirodi. Cilj planinarskog izleta mogu biti i pređeni kilometri, ako želiš poraditi na kondiciji i izdržljivosti. No, cilj može biti i samo druženje ili dobra hrana u pojedinom planinarskom domu.
Tko sve ide na planinarski izlet?
Veoma bitna stavka su osobe koje će s tobom ići na planinarski izlet jer ćeš prema tome birati stazu. Kako Hrvatski planinarski savez naglašava, mlađi planinari mogu izdržati oko pet do šest sati hodanja. Sve iznad toga je rezervirano za iskusne planinare koji su u dobroj kondiciji. Stariji planinari mogu hodati oko četiri do pet sati, dok seniori oko dva do tri sata.
Najbolja opcija je da na izlet idu ljudi koji su u sličnoj kondiciji. U svakom slučaju staza se bira prema najslabijoj karici – to mogu biti klinci, psi, stariji član društva ili pak ti sam ako trenutno nisi u dobroj kondiciji. Stazu trebaš prilagoditi planinarima jer se planinari ne mogu prilagoditi stazi ako za nju nemaju fizičkih i psihičkih sposobnosti.
Pronađi konkretnu stazu i dobro je prouči
Kada znaš koji je cilj izleta i tko su sve sudionici, potrebno je odabrati konkretnu planinarsku stazu. Na stranici Planinarenje.hr, u knjizi “Planinarski vodič po Hrvatskoj” Alana Čaplara, na pojedinim stranicama turističkih zajednica određenog mjesta, na službenim stranicama nacionalnih parkova i parkova priroda, kao i na mom blogu, možeš pronaći pregršt detaljno opisanih staza.
Primjerice, cilj tvog planinarskog izleta je vrh Snježnik. S tobom na izlet idu prijatelji srednje kondicije, a u društvu imate i klince. Odabrat ćeš lakšu stazu od par kilometara, poput kružne staze Platak-Snježnik-Platak. Ako pak tvoja ekipa ima pokoje kilometre u gojzericama, birat ćeš stazu Platak-Snježnik-Guslica-Platak.
Što sve o odabranoj planinarskoj stazi trebaš znati?
Par je konkretnih informacija koje trebaš prije odlaska na izlet znati.
Kako možeš doći do početka staze?
Vozi li vlak, autobus ili moraš ići osobnim automobilom. Ako ideš osobnim automobilom, pokušaj naći informaciju o sigurnom parking mjestu.
Početna točka i trajanje staze
Potrebno je znati početnu točku izleta, odnosno gdje počinje prva markacija. Trebaš znati okvirno vremensko trajanje staze (aktivni hod plus uračunate pauze), kilometražu, težinu staze (kondicijski i tehnički) i pređenu nadmorsku visinu.
Također dobro prouči je li u pitanju kružna staza ili ne. Uvijek imaj na umu da se trebaš vratiti do polazne točke ako si tamo parkirao automobil. Dobro je znati postoji li križanje staza kako ne bi nenamjerno skrenuo s odabrane staze.
Hrana i piće?
Provjeri je li na stazi postoji izvor vode, planinarska kuća/sklonište/dom, odnosno postoji li mogućnost okrepe ili svu hranu i piće moraš nositi sa sobom.
Koji teren te čeka?
Dobro prouči teren staze. Čeka li te krš ili ugodna šetnja kroz šumu? Ima li hlada ili si cijelo vrijeme izložen suncu? Je li lokacija poznata po pojavi divljih životinja? Jesu li uočeni poskoci?
Dobro prouči vremensku prognozu prije planinarskog izleta
Par dana prije izleta prati vremensku prognozu. Veoma je bitno znati koji vremenski uvjeti te čekaju. Koliko iznosi prosječna temperatura? Očekuje li se vjetar i ako da koje jačine? Postoji li mogućnost kiše i magle? Hoće li biti snijega?
Sve su to bitne informacije koje će utjecati na vrstu opreme koju ćeš nositi, na trajanje izleta (lošiji vremenski uvjeti će produljiti trajanje izleta) i čak na otkazivanje izleta ako je vremenska prognoza nepovoljna. Svakako provjeri kada je izlazak i zalazak sunca kako te neplanirano ne bi uhvatio mrak.
I najvažnija stavka planinarskog izleta je…
Čak i ako imaš odgovore na sva gore navedena pitanja, loše ćeš organizirati planinarski izlet i riskirati ozljede ako precijeniš svoje sposobnosti i ona tvojih suplaninara.
Naravno da planinarenje sa sobom nosi i mnogobrojne izazove i često uživamo prelaziti preko vlastitih granica, no moramo dobro znati za što smo sposobni, a što je daleko od naših fizičkih i psihičkih mogućnosti.
Primjerice, ako se bojiš visine i nikad do tada nisi bio na planinarskom izletu koji uključuje i penjanje po stijenama, sigurno nećeš odmah ići na Samarske stijene. Prvo odaberi nešto lakšu i kraću stazu sličnog terena kako bi isprobao takvu vrstu izleta, izazvao samog sebe i možda nadvladao strah. Ako si do sada hodao tek par kilometara, sigurno tvoja iduća staza neće biti duga 15 kilometara.
Važno je uvijek znati koje su nam mogućnosti i testirati ih postepeno. Do sada si planinario tek dva do tri sata? Na idućeg izletu hodaj četiri sata, na onom poslije pet do šest sati.
Imaju na umu da lako gubimo kondiciju ako redovito ne hodamo, posebice ako smo koji tjedan prije preboljeli prehladu ili gripu.
Također uvijek u računicu uključi i svoje suplaninare. Nešto što je tebi lagano, možda tvom prijatelju nije. Konsolidirajte se oko svakog izleta.
Kada je priroda u pitanju, uvijek je bolje podcijeniti svoje sposobnosti nego se precijeniti. Ne samo da nećeš uživati na izletu nego potencijalno riskiraš ozljede sebe i svojih suplaninara.
Najvažnije je da u planinarenju uživaš. Da se ne opterećuješ pređenim kilometrima, “osvojenim” vrhovima i potrošenim kalorijama. Planinarimo kako bi se resetirali, isključili iz modernog svijeta, upoznali sebe, borili protiv vlastitih strahova i ograničenja i ponovno osjetili što znači biti jedno s prirodom. Sve izvan toga su opterećenja i ograničenja koja si sami postavljamo.
Želiš još mnogo toga naučiti o planinarenju? Provjeri ove tekstove iz “Planinarskog vodiča za početnike”:
—> Kada doznaš koje su sve prednosti planinarenja, odmah ćeš uskočiti u gojzerice
—> Možda jednostavno, ali ipak bitno pitanje: Kako početi planinariti?
—> Otkrio si prirodu i planinarenje? Odlično, ali to sa sobom nosi i dozu odgovornosti
