Moram priznati da se moja ljubav prema ginu rodila relativno kasno. Nisam od onih koji su na povratak gin tonika na scenu odmah prigrlili trendi napitak. Dapače, godine su prolazile, stigli su raznovrsni začini i tonici, a i Hrvati su počeli proizvoditi svoj craft gin… Ja sam i dalje ostala imuna na to vizualno veoma sexy piće. I, onda mi je dečko tijekom našeg prvog zajedničkog ljeta složio gin tonik. Danas ponosno priznajem da sam veliki ginoljubac, doma uvijek imamo minimalno dvije boce, kolekcija začina, ali i čaša raste, a toliko sam različitih ginova i kombinacija u međuvremenu isprobala, da vjerujem da sam nadoknadila sve izgubljene godine.
Iza gina stoji cijela kultura ispijanja istog. Ovo piće ima toliku moć transformacije koja se postiže uz svega dva do tri sastojka. A kada u igru uđe craft gin, cijela igra se mijenja. Varijacije su brojne, a granica je samo vlastita kreativnost. No, jesi li se ikad kao ginoljubac zapitao koja je tajna gina?
On je sveprisutan već godinama, no koliko poznajemo nastanak vina i piva, toliko malo znamo o ginu. Kako bih unaprijedila svoje znanje i isto prosipala idući put u društvu dok ispijam džonik (gin i tonik, kužiš kako genijalno), obratila sam se bračnom paru Pranjić koji stoje iza mladog, ali već sada popularnog Castrum gina.
Njihov craft gin sam imala prigodu isprobati kada je tek pušten na tržište. I to, vjerovao ili ne, na Velebitu za vrijeme našeg pohoda na Premužićevu stazu. Par mjeseci kasnije posjetila sam Ivu i Mihovila u njihovoj destileriji gdje su mi otkrili sve tajne Castrum gina (ipak ne smijem baš sve podijeliti jer što se dogodilo kod Pranjića, ostaje kod Pranjića), ali i pozadinu ovog popularnog alkoholnog pića.
Mala povijest gina
Ako nisi znao, gin nije nimalo mlado piće, dapače ono iza sebe ima stoljeća i stoljeća povijesti ispijanja i opijanja. U prvom stoljeću se spominje prva kombinacija bobica smreke i destilacije alkohola. Tada se dotični napitak koristio za liječenje bolesti prsnog koša. Općenito se dugi niz godina gin smatrao veoma ljekovitim napitkom, a kombinacija s tonikom je nastala zbog borbe protiv malarije nizozemskih mornara. Naime, vjerovalo se da tonik na bazi kinina u kombinaciji s ginom može biti izvrstan preventivni lijek za malariju. Koje količine su bile potrebne za uspješnu borbu protiv malarije ne znam, no nekako sumnjam da su stali na samo jednoj čaši.
Gin se smatra tradicionalnim engleskim pićem, no zapravo su ga Englezi prigrlili od Nizozemaca i napravili cijelu kulturu oko njega. Ako si ikad čuo za “nizozemsku hrabrost”, ona je bila povezana upravo s konzumacijom gina prije bitke.
Pa kako se onda razvila cijela kultura proizvodnje gina u Velikoj Britaniji? Odgovor i ovdje trebamo potražiti u ratu. Naime, William lll. je uveo ekonomski rat s Francuskom te ujedno zabranio uvoz francuskoj alkoholnog pića. To znači da je Englezima ponestalo gina te su ga oni počeli sami proizvoditi.
Danas pak postoje dva načina proizvodnje gina – engleski i nizozemski. Razlika leži u kotlu za destilaciju. Engleski način koristi vertikalne destilacijske kocke i sekundarnu destilaciju uz dodatak alkoholne baze i ljekovitog bilja. Nizozemski, poznatiji kao Genever ili Jenever način izrade gina, označava destilaciju alkohola s ječmom i naknadno starenje u drvenim bačvama.
Kako nastaje gin?
Sada kada smo prošli malu povijest gina, vrijeme je da otkrijemo kako zapravo nastaje ovo popularno piće. Gin se zapravo dobiva destilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i maceracijom biljnih dodataka u alkoholu, a to su najčešće plodovi, sjemenke, korijenje i kore. Ono što je zajedničko jest da prevladavajuća aroma svakog gina treba biti borovica. Jačina alkohola treba biti najmanje 37,5%. Iva i Mihovil otkrivaju kako oni destiliraju i maceriraju svoj Castrum gin.
“Naime, na bazi etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla u ovom našem slučaju pšenice koju snižavamo s izvorskom vodom s Papuka, izvor Rika. Nakon dobivene baze počinje naša receptura odnosno krećemo s maceracijom koju radimo na 10 dana i za svaki dan smo predvidjeli određenu biljku. Svaka biljka ima svoja svojstva kao i vrijeme koje je optimalno za opuštanje arome. Nakon gotovog procesa maceracije idemo s ponovnom destilacijom, prekidajući proces kada iz kotla izlazi destilat alkoholne jačine 40 %. Nakon toga, destilat postepeno snižavamo do željene jačine s destiliranom vodom. Također, kako imamo i svoj mali vinograd, ove godine želja nam je proizvesti i gin na bazi vinskom destilata. Tako ćemo zaokružiti priču popularnog pića današnjice i vinorodnog područja i bogate vinske tradicije. Mislimo da će to biti dobitna kombinacija”, objasnili su Iva i Mihovil.
Koliko je potrebno za izradu gina ovisi od destilera do destilera. Mihovil objašnjava kako, ako će se gledati prema pravilniku o jakim žestokim pićima i prema London dry načinu izrade, taj proces traje tri do četiri mjeseca.
“Naravno da taj proces traje puno duže, ako idete u smjeru da sam gin macerirate i destilirate na vinskom destilatu. Ako idemo tim procesom, tada sve kreće u samom vinogradu i usudio bi se reći da sam proces traje dosta duže.”
Pranjići ističu kako je svaki korak pri izradi gina bitan, bilo da se priča o destilaciji, maceraciji ili odabiru biljaka za sami macerat.
“Bitan je samo početak i jednostavno mora sve funkcionirati. Na kraju krajeva mora doći do kombinacije izvrsnog proizvoda i same prodaje i marketinga, kako bi se cijela priča zaokružila. Jedno bez drugoga ne ide. Potrebno je puno truda, ljubavi i vremena. Pogotovo na način koji mi ulazimo u cijelu našu priču birajući domaće i surađujući na svakom nivou s domaćim beračima, uzgajivačima, voćarima, proizvođačima… Na kraju se svaki uloženi trud isplati!”
To se najbolje vidi na njihovom primjeru. Prvi Castrum gin iz njihove destilerije je izašao u svibnju 2021., a već iz sebe ima zlatnu nagradu za kvalitetu gina te nagradu za najbolje mlade poduzetnike.
“Najvažnije je imati kvalitetan proizvod, ali isto tako potrebno je misliti na svaki detalj oko proizvoda – izgled same boce, etiketa, čepa, svaki detalj je važan. Mi smo odlučili kroz naš proizvod predstaviti mjesto iz kojeg sam proizvod dolazi. U samom obliku etikete, nazivu te logotipu krije se jako bogata povijesna priča koja je svim našim posjetiteljima jako zanimljiva.”
Koja je razlika između gina i craft gina?
Čak i ako nisi veliki ginoljubac, vjerojatno si se susreo s pojmom “craft gin”. Castrum gin spada u tu kategoriju, a Pranjiće sam upitala što je to što čini razliku.
“Ovdje možemo govoriti prvenstveno o sebi jer su oba naša gina (London dry gin i Barrel aged gin, koji izlazi krajem drugog mjeseca na tržište, proizvedeni na craft način). To bi značilo da je u njih prije svega uloženo izuzetno puno truda, vremena, znanja i sve je okrunjeno s puno ljubavi i njege oko svakog koraka prilikom proizvodnje. Svaki proces je pomno biran – od samog pronalaska biljaka i citrusa do odlaska do samog Papuka po izvorsku vodu, dugotrajniji je proces maceracije te ponovne destilacije. Mi ni u jednom trenutku ne dodajemo ekstrakte, šećere niti ništa što bi dodatno aromatiziralo sam gin. Sve što dobijemo od aroma u ginu, dobiveno je od biljaka prilikom procesa maceracije i destilacije te odležavanjem u bačvama do trenutka kada osjetimo da je pravo vrijeme za tržište. Generalno bih rekao da je najvažnija razlika između gina i craft gina potpis ručnog rada na craft ginovima i to već samim mirisom, a kasnije i na samim nepcima prilikom ispijanja. To se posebno očituje kroz after taste u ustima”, objasnio je Mihovil.
Je li gin uistinu ljekovit?
Nisam mogla, a da ne provjerim koliko je informacija o ljekovitim svojstvima gina zapravo istinita, a koliko mit iz davne prošlosti.
“Iako nisam zdravstvene struke, rekao bih da gin definitivno ima ljekovita svojstva. Sve biljke koje idu u naš gin su iznimno zdrave. Uzmimo ovdje za primjer bobice borovice, koje imaju izuzetno ljekovita svojstva te potiču apetit, ublažavaju kašalj, pomažu kod nadutosti, žgaravice, reume, kod bolesne jetre i žuči. Na kraju krajeva, koja čašica Castrum gina popravlja raspoloženje – provjereno! 🙂 Unatoč ljekovitim svojstvima sastojaka koje idu u gin, jako je važno napomenuti da ga je potrebno konzumirati u umjerenim količinama”, kroz smijeh objašnjava Mihovil.
U nastavku Iva i Mihovil ističu kako je gin bio izuzetno popularan u 80-ima, a svoj veliki povratak doživio je prije par godina. To je ujedno pridonijelo i razvoju gin scene.
Kultura ispijanja gina i zbog čega se ispija gin tonik, poznat i kao džonik
Gin nije bilo koje alkoholno piće, oko njega je razvijena cijela kultura ispijanja. Za razliku od nekog drugog žestokog alkoholnog pića, on u kombinaciji s tonikom i začinima nudi bezbrojne varijacije na temu “istog” pića.
“Ljudi općenito nisu navikli piti žestoko piće samo, nego uvijek gledaju kako ga ublažiti s bezalkoholnim pićem. To možemo vidjeti i u primjerima drugih žestokih pića. Osobno ću radije popiti sam gin nego s tonikom. Naš gin je destiliran i proizveden tako da se pije sam. Kada gin pijete sam, tada najbolje dolaze do izražaja miris, kakvoća, mekoća, već spomenuti after taste te u konačnici sama kvaliteta. Dodavanjem tonika dolazi do ublažavanja samog pića, posebice ako ljudi nisu ljubitelji samog žestokog pića i mislim da se tu krije razlog zašto ljudi prakticiraju piti gin u kombinaciji s tonikom”, istaknuo je Mihovil.
Ako preferiraš ispijati gin s tonikom i začinima, Mihovil preporučuje korištenje neutralnog tonika sa što manje aroma i šećera. To se posebno odnosi na craft ginove poput Castruma jer imaju dovoljno arome u sebi.
“Zbog svoje neutralnosti i činjenice da prepušta ginu da oslobodi svoju aromu, preporučio bih Thomas Henry tonic water. Naravno, ovo je stvar osobnih preferencija i svakako neka ljudi probaju što više kombinacija i otkriju sebi najbolju.”
Kada je omjer gina i tonika u pitanju, Pranjići odgovaraju da je to pod utjecajem osobnih preferencija, no preporučuju omjer približno 1:3. U praksi to znači da miksaš 1 dcl tonika i 3 cl gina, ovisno o samoj alkoholnoj jačini gina.
No, kada je ispijanje gina u pitanju, ulogu ne igra samo tonik nego i kombinacija začina. Danas se koristi čak 30-ak biljaka kako bi se utjecalo na okus pića.
“Što se tiče samih začina, ovdje također ne bih pretjerivao. Dodao bih malo naranče i hibiskusa – naranču da malo osvježi, a hibiskus jer je neutralan plus hibiskus oboja piće u roza, a ne promijeni okus, što se posebno sviđa pripadnicama ljepšeg spola”, znalački savjetuje Mihovil.
Veoma živa craft gin scena u Hrvatskoj
Zadnjih godina popularnost gina je utjecala na porast domaće proizvodnje te se danas Hrvatska može pohvaliti s kvalitetnim i cijenjenim craft ginovima koji su osvojili brojne međunarodne nagrade.
“Hrvatski craft ginovi već sada su uz bok sa stranim ginovima. Hrvatska ima po meni možda jednu od najbrže rastućih craft gin scena, kao i ostalih žestokih pića. Hrvati su se pokazali izuzetno sposobni kao proizvođači alkoholnih pića (vino, pivo i žestoka pića) i mišljenja sam da smo na samom vrhu svjetske karte. Iz osobnog iskustva – Hrvati uopće nemaju predrasuda oko ginova s hrvatskim potpisom. Štoviše, izuzetno ih cijene, kupuju i podupiru”, za kraj zaključuje Iva.
Ako do sada nisi, vrijeme je da si natočiš gin ili napraviš svoju verziju džonika. Jer nakon ovoliko informacije, sigurno si ožednio. Ja znam da jesam. Nazdravlje!
E da, ako želiš isprobati Castrum gin (koji je fantastičan), kupiti ga možeš ovdje. 🙂
Naslovna fotka: Unsplash
Nastavi čitati još zanimljivih priča:
