Na spomen Slavonije, prve asocijacije su nam sjajna klopa, odlična vina i rakije, ali i – bećarac! Ovaj rimovani deseterački dvostih prava je šokačka kapsula mudrosti kojom se izražava sav spektar emocija i na duhovit način opisuju najrazličitije životne situacije.
Koliko je bećarac važan dokazuje i da je upisan u UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a sada je dobio i vlastiti muzej! Muzej bećarca otvorio je svoja vrata u Pleternici, a sve o projektu nam je otkrila Mirna Draženović, umjetnička direktorica Muza.
„Nedugo nakon što je bećarac postao dio UNESCO nematerijalne baštine, Grad Pleternica je 2013. godine, na prijedlog turističkog vodiča Vladimira Štibrića, vizionarski zaštitio ime ‘Muzej bećarca’ i njegovo osnivanje postavio kao jedan od razvojnih ciljeva ovog malog grada u Požeško-slavonskoj županiji“, započinje Mirna te objašnjava kako njihova priča s Muzejom bećarca započinje dvije godine nakon.
FOTO: Inia Herenčić
Tada su u okviru šireg projekta u nastanku Svijet graševine prezentirale koncept povezivanja graševine i bećarca. Godine 2017. angažirane su za izradu idejnog koncepta i uronile još dublje u živopisni bećarski svijet te u radu s ljudima postavile snažne teme i poruke koje dugotrajno inspiriraju.
Tradicija i izvor narodnih mudrosti
„Za nas je bećarac neumoran duh, ogledalo ljudskosti i nepresušan izvor mudrosti. Izložbu smo zamislile kao mjesto slavljenja, upoznavanja i povezivanja s ovim autentičnim desetercem ali i sa svima onima koji strastveno žive bećarac“, pojašnjava Mirna.
A od samih ideja do realizacije je prošlo punih osam godina. Proces je često bio izrazito kompleksan i zahtjevan, pogotovo u fazi realizacije za koju su imale poprilično kratak vremenski rok. Unatoč svim izazovima, ponosne su da su dale svoj doprinos muzeju koji će osnažiti sve bećaruše i bećare te inspirirati posjetitelje na putovanje do srca Slavonije. Ali, tko zapravo stoji iza cijelog projekta?
„S obzirom na to da je riječ o vrijednom obliku nacionalne, ali i svjetske nematerijalne baštine, od početaka smo projektu pristupale maksimalno pažljivo i profesionalno. Za nas je u koncepciji bilo ključno prenijeti doživljaj bećarca kroz susrete s njegovim ljudima – Šokicama i Šokcima. Zato smo prve smjernice za oblikovanje izložbe dobile upravo kroz intenzivan rad s lokalnom zajednicom koji se nastavio sve do zadnjih trenutaka realizacije“, objašnjava Mirna.
Kako je njihova koncepcija poprimala jasniji oblik, mreža suradnika sve više je rasla! U izvedbenoj fazi su se priključili ko-autori, renomirani dizajneri iz studija Clinica i Šesnić&Turković, a u fazi realizacije je broj suradnika narastao na više od 200. Realizacija je vodila tvrtka AVC, a multimedijalna iskustva producirale su tvrtke Divit i Eltel. Mislav Lešić, Manuel Šumberac, Dragan Kordić, Dijana Mataković, Petra Slobodnjak, Janko Petrović i Stjepko Galović (Kandžija) samo su neki od suradnika čiji ćeš autorski potpis pronaći u Muzeju bećarca.
Oda pionirima bećarca i modernom pristupu
Nastavlja kako je posebnost muzeja što su ga ispreplele univerzalnim temama koje se obraćaju svima. Kako bećarac prati život Šokaca od rođenja pa sve do smrti, tako se kroz pet velikih izložbenih cjelina možeš povezati s desetercima koji su obilježili odrastanja, prve ljubavi, seksualnost, starost i različite običaje kroz godinu.
„Pažnju smo posvetile i proslavljenim interpretatorima bećarca poput Krunoslava Kiće Slabinca, Vere Svobode, Šime Jovanovca, Marije Pavković Snaše, Zlatka Boureka i Đuke Begovića. Dodatno aktualiziramo tradiciju i baštinu bećarca kroz robotiku, slavonski hip-hop, karaoke, međunarodne kulturne rute i baštinske organizacije. Željele smo potaknuti posjetitelje ne samo na dijalog s bećarcem, kulturom Šokaca i različitim oblicima UNESCO baštine koje je bećarac ponosan član, nego na otkrivanje vlastitih tradicijskih vrijednosti i međusobno povezivanje“.
U muzeju se tako imaš prilike susresti s brojnim interakcijskim scenografijama. Zanimalo nas je koje su vrste u pitanju i na koji način ćemo ih imati prilike pobliže upoznati što bećarac uistinu je te koliko je moderna tehnologija uspjela približiti ovu tradiciju?
Mirna nam otkriva kako samo putovanje svijetom bećarca omogućuje više od 40 interaktivnih izložaka. Posjetitelji će se moći povezati s osobnim pričama tj. kazivanjima bećara i bećaruša, bodriti sudionike pravog bećarskog nadmetanja, uređivati svoju „bašču“ ili zapjevati bećarce u pjevačkom studiju. Moći će provjeriti svoje znanje kroz mnoge interaktivne kvizove ili komunicirati s robotom – bećarušom, koja propituje kreativnu snagu umjetne inteligencije.
“Nismo zaobišle niti lascivne, tzv. masne bećarce koje mogu istraživati samo posjetitelji 16+. Moderna tehnologija je samo jedan od brojnih medija kroz koje smo interpretirali vrijednosti bećarca i ljude koji su s njime neodvojivo povezani. Zanimljivi interpretacijski tekstovi, više od 200 autentičnih predmeta, 50 novo-produciranog video materijala, 200 ilustracija i fotografija potaknuti će osjetila i dotaknuti um i srce svakog posjetitelja. Cilj nam je bio stvoriti snažno iskustvo bećarca iz prve ruke i potaknuti sve posjetitelje da pronađu put do svoje „unutrašnje“ bećaruše ili bećara. Zato vas u muzeju čekaju doživljaji koji će postati dirljiva uspomena za cijelu obitelj!“
Također, muzej ima sadržaja i za najmlađe koji će se moći posebno povezati s temama bećaraca iz đačkog doba, veseliti se vožnji „ringišpilom“ bećarca ili stvaranju pokladne buke koja prati impresivne pokladne maske.
Muzej bećarca u Pleternici mjesto je koje će te zasigurno osvojiti svojim originalnim i maštovitim postavom. Tamo bez problema možeš zapjevajti, zasvirati uz tamburicu, a najmlađe zabaviti interaktivnim igrama. Idealan i zabavan način da naučiš nešto o bogatoj šokačkoj baštini.
Sve informacije o cijeni ulaznica i radnom vremenu možeš pronaći na službenoj stranici grada Pleternice. Muze kao autorice koncepta jedva čekaju čuti tvoje doživljaje koje možeš podijeliti putem njihove Facebook stranice.
