Muzeji igraju ključnu ulogu u očuvanju i prenošenju kulturne baštine, ali postoji jedan koji ide korak dalje! Muzej Iluzija postao je svojevrstan fenomen koji se proširio i izvan granica Lijepe naše i baš zato smo porazgovarali s Teom Širolom, direktorom tvrtke Metamorfoza, vlasnikom franšize Muzeja Iluzija i osnivačem globalne mreže ovih jedinstvenih muzeja.
Kako nam je Teo sam pojasnio, Muzej Iluzija priča je koja je krenula 2015. u Zagrebu, u trenutku kad se grad počeo intenzivno turistički razvijati, a u vrijeme kada je u Zagrebu bilo puno manje zabavnih sadržaja, pogotovo atrakcija koje su bile univerzalno zanimljive svim skupinama ljudi.
Kako je rođena ideja za Muzej Iluzija?
Osnivači Muzeja Iluzija, Roko Živković i Tomislav Pamuković, ideju su dobili na jednoj konferenciji na kojoj je predavač govorio o optičkim iluzijama. Istovremeno su bili veliki fanovi emisije Brain Games koja se je prikazivala na National Geographicu i počeli su ozbiljnije proučavati cijelo područje. Tad je nastao i ”email chain’‘ sa subjectom „Gle ovo“ u kojem se izmijenilo gomilu ideja i konstatiralo da bi se to sve moglo prezentirati hrvatskoj publici upravo u formatu Muzeja Iluzija.
„Muzej Iluzija hrvatska je ideja koja je vrlo brzo izrasla u globalni projekt. Od 2015. godine, kad je otvoren prvi muzej, onaj zagrebački, pa preko New Yorka, Dubaija, Milana, Pariza i drugih svjetskih gradova, proširili smo se na čak četiri kontinenta i 25 zemalja. Recentno je otvoren Muzej Iluzija u Las Vegasu koji je ujedno i naš najveći muzej dosad na svijetu. Naš koncept danas živi na preko 40 lokacija i možemo se pohvaliti činjenicom da smo trenutno najveći lanac privatnih muzeja na svijetu. Deset milijuna posjetitelja prošlo je kroz Muzeje Iluzija diljem svijeta dosad te je ta brojka svakim danom sve veća. Njegov koncept osmišljen je, ne samo za promatranje kao kod klasičnih muzeja, već i za interakciju s eksponatima, učenje i zabavu. Cijela ideja temelji se na takozvanom edutainment konceptu, odnosno, na učenju kroz zabavu. Eksponati su osmišljeni i postavljeni tako da se poigraju s umom i percepcijom naših posjetitelja. U pozadini za nas to znači razumijevanje i korištenje znanstvenih, tehnoloških i inženjerskih principa (STEM) što isto tako na jednostavan način prenosimo i našim posjetiteljima“, započinje Teo.
Prvi korak prema realizaciji ovako ambicioznog projekta bio je istražiti što je sve moguće izvesti i postići u segmentu iluzija, u razvoju i kreiranju eksponata, te posebice osjećajima koje iluzije izazivaju u ljudima, a to su prvenstveno zabava i znatiželja. U tom smislu, pojašnjava Teo, cilj je bio osmisliti muzej koji je istovremeno zabavan i edukativan, i vjerovalo se da s dobrom idejom i dobrim marketingom je to ostvarivo. Otkriva kako je izazov uvijek upravo sam proces osmišljavanja pojedinog muzeja koji započinje razmišljanjem o ciljanoj publici i lokalnim specifičnostima grada u kojem se muzej nalazi. Muzej Iluzija poznat je po svojim interaktivnim eksponatima, a posebno nas je zanimalo kako su razvijali te eksponate i kako su usklađivali obrazovnu komponentu sa zabavom.
„Svaki muzej prosječno okuplja 70-ak eksponata. Njihova izrada je zapravo neprekidan proces jer iza svakog Muzeja Iluzija stoji ideja o konstantnom unaprjeđenju i osvježavanju postava, kako bi sadržaj koji nudimo bio zanimljiv svim posjetiteljima. Zato neke eksponate nastojimo mijenjati u prosjeku svake tri godine. Naš Odjel za istraživanje i razvoj Muzeja iluzija nalazi se u Hrvatskoj gdje imamo tim različitih ekspertiza. Ovaj tim je od strateške važnosti za kompaniju jer radi na razvoju, sastavljanju i ugradnji eksponata u muzeje diljem svijeta. Posljednjih godinu dana proširili smo i ovaj tim i nastavljamo ga širiti stručnjacima iz raznih područja. Uz svoj in-house tim, imamo još niz vanjskih suradnika koji s nama razvijaju nove eksponate“, pojašnjava Teo.
Kako bi projekt nastavio s globalnom ekspanzijom kakvoj trenutno svjedočimo, ključno je bilo ulaganje Equity fonda Invera koji je u ljeto 2021. postao većinski vlasnik tvrtke Metamorfoza, koja stoji iza brenda Muzej Iluzija i njime upravlja. Tim potezom povećan je vlasnički kapital kompanije te je s osnivačima dogovorena nova strategija daljnjeg širenja. Kako je u isto vrijeme rastao interes za otvaranjem novih Muzeja Iluzija, ekipa je smatrala da treba postojati određena upravljačka struktura, tj. tim koji će to sve voditi i raditi predano na ekspanziji brenda, tj. cijelog projekta.
„Cijela priča prvenstveno je počivala na franšiznom modelu. Svaki muzej ima svog franšizera koji je odgovoran za poslovanje muzeja, a vodi ga uz pomoć i podršku našeg zagrebačkog tima. Uz franšizne muzeje, od prošle godine imamo i one korporativne koji su u vlasništvu Metamorfoze. Upravo takav je onaj nedavno otvoren u Las Vegasu, a prvi korporativni muzej otvoren je u Charlotteu. Ulaganje u vlastite muzeje za nas ujedno znači veću odgovornost u domeni investicije i upravljanja, što je dosta velik zaokret u dosadašnjem poslovnom modelu. To je tek početak novog smjera i poslovnog modela čije glavno sjedište i dalje ostaje u Zagrebu“, otkriva nam.
Muzej Iluzija – ljubav na prvi posjet
Još jedna posebnost Muzeja Iluzija je činjenica kako je u samom početku ekspanzije prodaja franšize nastala potpuno organski, gdje se brend počeo širiti po cijelom svijetu bez ikakvog sales ili development tima. Prvi franšizeri su zapravo bili posjetitelji muzeja, koji bi došli u posjet, zaljubili se u njihovu priču te sami tražili načine kako da isti taj koncept dovedu u drugi grad ili državu.
„Jedna od zanimljivijih priča je ona o zlataru, susjedu iz Ilice, koji je mjesecima gledao redove koji su se stvarali ispred Zagrebačkog muzeja. Prepoznao je potencijal priče o Muzeju Iluzija te kontaktirao rodbinu u New Yorku i predložio im da isti koncept otvore upravo tamo. Srećom, uspio ih je nagovoriti, a i dan danas njujorški je muzej jedan od najuspješnijih u cijeloj mreži. Puno takvih situacija dovelo je do toga da danas imamo preko 40 lokacija u 25 zemalja, a ekspanzija se intenzivno nastavlja“, otkriva Teo te kaže kako do kraja 2026. godine planiraju stvoriti mrežu od okruglih sto Muzeja Iluzija. I sam se slaže kako im je plan vrlo ambiciozan, ali, vjeruju, i realan.
„Cilj nam je ekspanzija cijelim svijetom, s posebnim naglaskom na Zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku. Uz muzeje koji će biti dio franšiznog modela poslovanja, veliki fokus nam je na otvorenju muzeja koji su u našem vlasništvu poput nedavno otvorenih u Las Vegasu, Charlotteu, Minneapolisu, Atlanti i Denveru. Naredni muzeji koje planiramo otvoriti su oni u San Diegu i Copenhagenu, a u Atlanti uskoro otvaramo i ekstenziju zagrebačkog Metamorfozinog ureda kako bismo u SAD-u lakše upravljali muzejima. Cilj nam je i dalje širiti i unaprjeđivati naš poslovni model, zapošljavati nove ljude u Metamorfozi i ponuditi im mogućnost da iz Hrvatske rade na takvom uspješnom globalnom projektu, nevezano je li u pitanju franšizni ili korporativni model.“
“Glavna lekcija je razmišljanje izvan okvira i pomicanje granica”
Stoga ne iznenađuje kako se, s obzirom na eksponencijalni rast brenda, svakim danom susreću s novim izazovima, koje na kraju dana svakom od njih pomognu naučiti nešto novo. Ono Teo želi naglasiti kao glavnu lekciju je definitivno razmišljanje izvan okvira i pomicanje granica što se tiče jedinstvenog iskustva koji žele ponuditi svojim posjetiteljima. Svaki izazov ih motivira da kontinuirano nadograđuju cijelu priču, nude nešto novo, drugačije, uzbudljivo.
„Svako novo otvorenje Muzeja Iluzija uzbudljiva je prilika za prenošenje obrazovanja i zabave u drugi grad na kreativan i nekonvencionalan način. Djeci i odraslima jednako je fascinantno i zabavno ući u muzejske sobe i doživjeti iluziju, a svi oni vole kad im znanost, koja stoji iza svakog izloška, bude objašnjena jednostavno, kroz praksu i smijeh. Iskustvo koje nudimo posjetiteljima čini naše muzeje nečim što ljudi žele vidjeti uživo, a reakcije posjetitelja su sjajne. Fascinantno je koliko se svi vole fotografirati s iluzijama i onda to dijeliti na društvenim mrežama što spontano, ali vrlo učinkovito doprinosi viralnosti brenda. Recenzije nam također igraju značajnu ulogu i pomažu kad se radi o unaprjeđenju našeg proizvoda. Detaljno pratimo sve recenzije koje dobivamo na različitim platformama, cijenimo i dobar i loš feedback te nam to pomaže da unaprijedimo iskustvo naših posjetitelja“, zaključio je Teo.
Muzej Iluzija nije samo mjesto zabave, već i prostor gdje se uči, razmišlja i iskušava. Teo Širola i njegova tvrtka Metamorfoza prepoznali su potrebu za ovakvim jedinstvenim konceptom i postavili ga na svjetsku scenu. Kroz njihovu posvećenost edukaciji i inovaciji, Muzej Iluzija ostaje izvanredan primjer kako jedna ideja može promijeniti način na koji percipiramo svijet oko sebe. Neovisno o tome jeste li zaljubljenik u iluzije ili ste tek otkrili taj svijet, posjet Muzeju Iluzija je siguran način da dublje razumijete svoje osjećaje i percepciju.
FOTO: PR
