Park prirode Učka nudi pregršt planinarskih staza na koje se mogu uputiti planinari početnik, ali isto tako su planinarima koji traže pokoji izazov brojne staze na raspolaganju. Atraktivna destinacija na Učki je vrh Sisol koji se nalazi na 835 metara nadmorske visine te dominira južnom dijelu hrpta Učke. Postoje brojne staze do ovog vrha, a sve su zahtjevnije te traže određeni stupanj kondicije, što zbog nadmorske visine, što zbog dužine trajanja izleta.
Mi smo prije par godina prošli najpopularniju stazu do ovog vrha, onu od starog gradića Brseč, koji je poznat po tome što je rodno mjesto književnika Eugena Kumičića. Tijekom našeg prelaska prve dionice Via Adriatice od rt Kamenjak do Poklona, prošli smo stazu Sisol-Plomin i moram priznati da je, što se tiče prizora putem, znatno ljepša od one iz Brseča.
Sisol je specifičan vrh koji se s istarske strane ruši strmim stijenama prema Čepićkom polju, a s kvarnerske strane kao da je odrezan te tone u more. Zbog udaljenosti i težina pristupa, ovaj vrh se rjeđe posjećuje, stoga je odličan odabir ako tražiš mir i tišinu uz nezaboravne prizore.
Učka: Opis staze Plomin – Sisol
Inače, uspon od Plomina do Sisola, nije samo dio Via Adriatice nego je i dionica Labinskog planinarskog puta i Istarskog planinarskog puta.
Plomin je mali, ali iznimno zanimljiv gradić u istočnoj Istri, smješten na brdu iznad Plominskog zaljeva i termoelektrane koja je, htjeli mi to ili ne, postala njegov svojevrsni orijentir. Iako danas ima vrlo malo stanovnika, Plomin je povijesno jedan od najstarijih istarskih lokaliteta, a njegov stari grad krije priče koje sežu duboko u antiku. Plomin (nekadašnji Flanona) spominje se još u rimskim zapisima. Bio je važna rimska postaja na putu duž istočne obale Istre, a kasnije razvijeno srednjovjekovno utvrđeno naselje. Tlocrt starog grada i danas nosi taj pečat: uske kamene ulice, zbijene kuće, mali trgovi i gradska vrata.
Najpoznatiji povijesni artefakt Plomina je Plominski natpis, jedan od najstarijih glagoljskih zapisa iz 11. stoljeća. Smatra se iznimno važnim za hrvatsku i glagoljsku baštinu, a pronađen je na kamenoj ploči u crkvi svetog Jurja.
Plomin nije klasična turistička destinacija. Šetnja kroz njegove tihe ulice izgleda kao scena iz filma, jer je mnogo kuća napušteno, ali i dalje prelijepo očuvano. To ga čini jedinstvenim – kombinacija melankolije, povijesti i fantastičnih pogleda. Ako voliš tihe povijesne gradiće, Plomin je idealan za kratki izlet ili spajanje s posjetom Labinu, Rapcu ili Učki. Istraži ga prije ili nakon uspona na Sisol.
Staza službeno počinje u starom dijelu Plomina, no mi smo ovaj izlet startali skroz iz luke Plomin, što je dodalo još nadmorske visine našem izletu. Ako si u potrazi za dodatnim izazovom, to možeš isto napraviti.
Službeno staza počinje u starom dijelu Plomina. Na cesti Rijeka – Labin, nakon kuća, primjetit ćeš markaciju. Mi smo išli protupožarnom cestom, što je s lijeve strane. Postoji i staza desno. Iza sebe ostavljamo Plomin te slijedi strmi uspon. Staza cijelim putem prati brdski hrbat, a to ujedno znači da cijelim putem se s nje pružaju nezaboravni pogledi.
U jednom trenutku slijedi tehnički nešto zahtjevniji dio staze. Kako je Sisol stjenovit vrh, do njega je potrebna doza opreznosti i na mahove se koristi pomoć ruku. No, nije u pitanju tehnički pretjerano zahtjevan dio. Sami vrh je označen kamenom geodetskom oznakom, a metalni žig je udaljen 10 metara dalje.
Gradac na Sisolu
Između vrhova Sisol i Šikovac nalazi se zaravni Gradac. Sam toponim Gradac ukazuje na ograđeno, fortificirano mjesto. S istarske strane visoravan je obranjena nepristupačnim smještajem povrh okomitih stijena, a sk kvarnerske je omeđena suhozidnim kamenim bedemom željeznodobnog porijekla. Gradac na važnosti dobiva i u kasnoj antici i ranobizantskom radzbolju.
Unutar kružne ledine na vrhu lokaliteta nalazilo se malo groblje, a ispod njega se nalazima (po narodnoj predaji) crkva sv. Ivana od Grka. Po čitavoj površini ledine pronađeni su fragmenti keramike u crnom humusnom sloju koji ukazuju na periode duže ljudske naseljenosti. Po lokalnoj pučkoj predaji, prvi stanovnici Brseča stigli su iz unutrašnjosti Istre, ali su prije zauzeli Gradac, a zatim su se postupno spuštali prema moru.
Sisol: Opcije za povratak
Povratak je moguć istim putem, a okvirno je za turu Plomin-Sisol potrebno oko 6-7 sati aktivnog hodanja, ovisno o kondiciji. Ako krežeš iz luka, ostvarit ćeš skoro 1.000 metara nadmorske visine, dok iz Plomina oko stotinjak i nešto metara manje. Možeš napraviti opciju djelomično kružne staze, što je moguće učiniti prilikom spuštanja prema Plominu, nešto nakon vrha Kalić, odnosno kod prijevoja Sitodraž.
Također možeš organizirati izlet na način da na njega kreneš s dva automobila, jedan ostaviš u Brseču, a drugi u Plominu. Na taj način se možeš spustiti stazom Sisol-Brseč. Ta dionica je vremenski nešto kraća, oko dva i pol sata.
Mala, ali bitna preporuka za kraj – nagradi se ukusnim obrokom u restoranu Dorinu. Ako si ljubitelj pizza, onda je za tebe pizzeria Burra. Koju god opciju odabereš, gladan nećeš ostati.
Korisne informacije za stazu Plomin-Sisol:
- Početak staze: u našem slučaju luka Plomin, no možeš i iz Plomina
- Parking: glavni parking u luci pored igrališta, također u starom dijelu Plomina postoji veći parking
- Naplaćuje li se ulaz?: ne
- Dužina i trajanje staze: staza iz Plomina je duga nešto manje od 14km, savladava se oko 800 metara nadmorske visine. Ako se odlučiš startati iz luke, staza je duga nešto više od 15 km i prelazi se preko 900 nadmorske visine. Računaj da ti je potrebno oko 6-7 sati hodanja
- Za koga je prikladna?: staza je prikladna za planinare sa iskustvom
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: da, u Plominu
