Otok Krk nije samo popularna ljetna nego i veoma omiljena outdoor destinacija. Baška ljeti privlači veliki broj turista, no jednako tako je i omiljena početna točka brojnih planinarskih staza. Definitivno među popularnije staze ubrajaju se one po Mjesečevom platou. Jedne tople zimske nedjelje odlučili smo provjeriti zbog čega je upravo ova lokacija toliko omiljena među planinarima diljem Hrvatske. 

Zadnjih godina obišla sam veliki broj planinarskih staza na otoku Krku, no nekako na planinarski dnevni red nije došao Mjesečev plato. Šteta, reći će mnogi. Strpljivo smo čekali jednu toplu (čitaj bez bure) zimsku nedjelju kako bi i mi prohodali jednu od najpoznatijih staza otoka Krka.

mjesecev_plato_krk

Baška – Mjesečev plato – vrh Diviška

Početna točka za ovaj, ali i druge izlete na Mjesečevom platou, je mjesto Baška, točnije crkva sv. Ivana. Pored crkve se nalazi par parkirnih mjesta. Imaj na umu da je ovo popularna ishodišna točka za izlete, stoga ako je lijep dan računaj na gužvu. U slučaju da tu ne možeš naći parking, možeš se uvijek parkirati u samom mjestu i hodati do crkve sv. Ivana. 

mjesecev_plato_krk

Odmah pored crkve nalaze se natpisi koji usmjeravaju na stazu do Mjesečevog platoa. U pitanju je uređena šetnica koja prolazi kroz gustu borovu šumu, a na pojedinim mjestima nudi predivne poglede na Bašku i njenu okolicu. Ova šetnica je omiljena i među izletnicima, a kako i ljeti pruža hlad, često ćeš u vrhuncu sezone vidjeti turiste i domaće kako u kasno popodne i ranu večer uživaju u ugodnoj šetnji. To smo i mi jednog ljeta napravili, a netom prije izlaska na Mjesečev plato prošli smo pored stada ovaca koje se odmaralo podno hladovine borove šume. 

mjesecev_plato_krk

Planina Mjesec iliti Mjesečev plato je takozvani turistički naziv kamenite zaravni na koju izbijaš za oko 30-ak minuta. Prije ulaska u svijet krša, na poučnoj ploči stoji napomena da je to područje stanište poskoka i crne udovice, stoga budi na oprezu, posebice za vrijeme toplijih dana. 

mjesecev_plato_krk

Ispred tebe se nalazi pastirski prolaz (lese) kojeg obavezno prilikom prolaska trebaš iza sebe zatvoriti. Kako bismo došli do lovke i vrha Diviška, potrebno je pratiti žute markacije. Uskoro kamenjar zamjenjujemo makadamskim putem, da bi ubrzo skrenuli desno i put nastavili prema lokvi i samom vrhu koji je nama bio cilj tog dana. 

Otkrij bogati svijet krčkih suhozida

Ono po čemu je Mjesečev plato poznat su i mnogobrojni suhozidi koji se protežu duž ove staze. Kako piše u knjizi “Tajne otoka Krka sasvim (ne)ozbiljno (autori Denis Lišić, dr. ss. Berislav Horvatić i Čedomir Miler) kamen je sastavni i neizostavni dio otočkog krajobraza. Oni koji su živjeli od zemlje trebali su je osloboditi kako bi se privela korisnoj svrsi, a uklonjeni kamen se koristio za popratne sadržaje. Tako ćeš na Krku prolaziti pored gromača, pastirskih mrgara, bunara i mošuna. 

mjesecev_plato_krk

Gromača je temeljni i najrašireniji oblik suhozidne kulture, a u pitanju je zid od kamena složenog na suho bez vezivnog materijala. Gromača može biti jednostruka ili dvostruka, složena od jednog odnosno dva paralelna reda kamena. 

Najduža gromača na Krku proteže se u duljinu preko šest kilometara. Autori knjige “Tajne otoka Krka” napravili su zanimljivu računicu. Kako ne postoji službeni cjenik prema kojem bi se mogli orijentirati, oni su posegnuli za cjenikom irskih majstora. 

mjesecev_plato_krk

“Dakle, dobar majstor slaže standardu duplicu uz 30 eura po dužnom metru, a dnevno može složiti četiri dužna metra. Znači da bi samo ova najduža gromača koštala preko 180.000 eura, a majstor bi je gradio preko četiri godine. Taj proračun vrijedi uz prethodno pripremljen materijal”, navode autori knjige.

Na ovoj stazi ćeš vidjeti i mrgare. Kako u knjizi “Otok Krk” piše u pitanju su suhozidne ovčare koje služe (ili su služile) za prikupljanje i razvrstavanje ovaca. 

mjesecev_plato_krk

“Sastoje se od zajedničkog centralnog prostora sale i poput latica cvijeta posloženih mrgarića koji su pojedinačno vlasništvo pastira”, piše u knjizi autora Denisa Lešića. 

Denis objašnjava kako pastiri ovce povremeno prikupljaju kako bi ih prebrojali, šišali i provjerili zdravstveno stanje. 

mjesecev_plato_krk

“U specifičnom načinu kolektivnog uzgoja to će na dogovoreni dan (tri puta u godini) učiniti kolektiv svih pastira iz određenog mjesta. Svi okupljeni pastiri gone ovce u komunade prema ljevkastnom ulazu mrgara. Kada se ovce skupe u sali, zatvara se ulaz i počinje trkanje ovaca, tj. svaki pastir traži svoje ovce i odvaja ih u svoj mrgarić. Kada obavi posao u mrgariću, ispušta ih kroz vanjski otvor mrgarića nazad u komunadu”, Denis detaljno opisuje cijeli proces. 

Ove kamene čipke se mogu naći jedino na južnom dijeu otoka Krka, a gradili su ih samo pastiri iz Bašćanske doline, i to ne svi. Za mrgare su zaslužni pastiri iz Baške, Batomlja i Jurandvora. 

mjesecev_plato_krk

Mrgara ima deset, po pet na svakoj visoravni te još pet na susjednom otoku Prviću koji za ispašu koriste isti ti pastiri iz navedenih mjesta. Nigdje drugdje nema ovakvih građevina ili bar gotovo nigdje. Postoje još jedino u Wallesu u Velikoj Britaniji, a zašto baš na samo ta dva mjesta i koja im je poveznica, nitko ne zna”, piše u knjizi “Otok Krk”

mjesecev_plato_krk

Lokva Diviška i vrh Diviška

Uskoro stižemo do jedne od vodećih znamenitosti na ovoj stazi – lokve Diviške koja se nalazi na 450 metara nadmorske visine. U pitanju je mala slatkovodna oaza, a ako malo bolje pogledaš suhozide oko nje, učit ćeš kako ona ima pet vlasnika. Ova lokva se nalazi na samoj granici dviju komunada, one draške i jurandvorske. Suhozidi su napravljeni na način da ovce svih vlasnika imaju pristup izvoru vode bez da se međusobno miješaju. 

mjesecev_plato_krk

Dolaskom do lovke Diviške ulazimo u posebni ornitološki rezervat Kuntrep koji je proglašen 1969. godine. S tim proglašenjem je prvi put u svijetu nastao jedan prirodni rezervat radi zaštite bjeloglavog supa. 

mjesecev_plato_krk

Ovaj rezervat se proteže duž sjeveroistočne strane obale otoka Krka, od rta Glavina do Male luke i prema unutrašnjosti otoka oko jedan kilometar. Na tom području svoja gnijezda svijaju bjeloglavi sup, orao zmijar, sivi sokol, vjetruša i morski vranac. 

Mi smo lokvu Divišku zatekli u poluzaleđenom stanju kako smo ovu stazu odradili sredinom siječnja. Uputili smo se do vrha koji se nalazi odmah iza same lokve. 

diviska

Vrh Diviška se nalazi na 471 metar nadmorske visine, a s njega se pruža veličanstven pogled na Velebitski kanal, Velebit, Senj i okolne otoke. Uživali smo kratko u pogledu jer je sunce već počelo polagano zalaziti, a pojavio se i hladniji vjetar. 

mjesecev_plato_krk

Ako pak želiš, možeš ovaj izlet nadopuniti usponom na vrh Hlam i Zakam od kojeg se možeš do početne točke spustiti drugom stazom. Imaj na umu da je taj dio staze strm, a kako je kamenjar u pitanju, spuštanje nije baš najugodnije. Kako smo bili u društvu naše Arye, koja nije velika obožavateljica krška, vratili smo se istom stazom do crkve Svetog Ivana. 

mjesecev_plato_krk

Izlet na Mjesečev plato je poseban doživljaj, što zbog same prirode, pogleda koji se pruža, ali i mnogobrojnih suhozida koji su dokazi nekadašnjeg surovog načina života. Ovu stazu izbjegavaj tijekom ljetne sezone ili se na nju uputi u rane jutarnje sate kako bi s izletom završio prije jakog sunca. Idealno vrijeme za posjet Mjesečevom platom su proljeće i jesen. I, naravno, zima kada bura ne stoji na dnevnom redu. 

bracol_krk

Korisne informacije za stazu Mjesečev plato – Diviška:

  • Početak staze: Baška, točnije crkva Svetog Ivana
  • Parking: pored crkve Svetog Ivana. Ako tamo nema mjesta, u mjestu Baška
  • Naplaćuje li se ulaz?: Ne
  • Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga nešto malo više od 12 kilometara, prođe se za tri i pol sata (uz uračunate pauze). Staza spada pod K1 (kondicijski lagana) i T1 (tehnički nezahtjevna). Cijelu rutu možeš pogledati ovdje i ovdje.
  • Za koga je prikladna staza: Staza nije pretjerano zahtjevna, no nipošto nemoj podcijeniti teren
  • Postoji li mjesto za hranu i piće?: Baška
  • Dodatno: Svakako provjeri vremensku prognozu. Ljeti imaju na umu da stazom nema hlada, a zimi uzmi u obzir da na ovom dijelu udari bure znaju biti izuzetno jaki.

Izvor: knjiga “Tajne otoka Krka sasvim (ne)ozbiljno” (Denis Lišić, dr. ss. Berislav Horvatić i Čedomir Miler); knjiga “Otok Krk” (Denis Lešić)

Otkrij još zanimljivih staza na otoku Krku:

  1. Krk planinarenje
  2. kanjon_vrzenica_uvala_vela_luka
  3. obzova_krk
  4. Putevima_zlatnih_kapi_krckog_blaga
  5. baska_bracol

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *