Gorski kotar pod krošnjama guste goranske šume skriva brojne utvrde i dvorce od kojih su, nažalost, mnogi prepuštenu nemilosrdnom zubu vremena. Moćna krčka obitelj Frankopan ostavila je svoj neizbrisiv trag u povijesti ovog kraja, a njihovim stopama možeš kročiti i dan danas. U Severinu na Kupi nalazi se napušten i zaboravljen frankopanski dvorac koji je nekoć bio velebno izdanje brojnih plemićkih obitelji.
Severin na Kupi je prije otvaranja autoceste bilo omiljeno odmorište na potezu između Zagreba i Rijeke, no danas u njega svrate samo rijetki posjetitelji. Mi smo ovo goransko mjesto posjetili nakon izleta na Kamačnik, vođeni željom da poslušamo nekoć slavnu, a danas samo tužnu priču napuštenog dvorca Severin na Kupi.
Dvorac je smješten svega par minuta hodanja od centra Severina na Kupi, a njegov položaj je odabran prije svega strateški. Nadvija se iznad rijeke Kupe, što mu je omogućio otvoren pogled na rijeku i kontrolu nad riječnim prometom. Tijekom 16. stoljeća mu raste važnost zbog sve veće osmanlijske opasnosti.
I prije nego zakoračite u kompleks dvorca, pomalo vas hvata jeza. Prije službenog ulaza prolazi se pored kipa koji djeluje kao svjedok nekadašnje prošlosti, ali i današnjeg nemara grada Vrbovsko koji dopušta da on polagano odlazi u zaborav.
Burna povijest danas zaboravljenog dvorca
U knjizi “Najljepši hrvatski dvorci i utvrde” autora Romana Avdagića, Hrvoja Kekeza i Darija Žagara, piše kako su u srednjem vijeku ovim područjem gospodarili knezovi Krčki, kasnije Frankapani.
“Iako je zbog nedostatka sačuvanih povijesnih izvora teško pouzdano odrediti početak gradnje utvrde u Severinu na Kupi, pretpostavlja se da su je započeli Frankapani sredinom 15. stoljeća.”
1544. godine knez Stjepan Frankapan od Ozlja sklapa ugovor o nasljeđivanju s Nikolom Šubićem Zrinskim. Sredinom 16. stoljeća se spominje kako je područje Severina na Kupi poprilično stradalo od strane Osmanlija. Kasnije knezovi Zrinski prepuštaju dvorac i okolna imanja knezu Gašparu Frankapanu od Tršca te Severin ostaje u vlasništvu tržačke grane Frankapana sve do 1671. kada je pogubljen i posljednji član obitelji Fran Krsto.
Dvorac Severin je tijekom narednih stoljeća mijenjao brojne vlasnike, da bi ga 1823. godine plemić Ambroz Vranyczany pretvorio u svoju ladanjsku kuću. On je bio jedan od prvaka ilirskog pokreta, stoga u Severinu na druženju i lovu se okupljaju brojni ilirski prvaci, poput grofa Janka Draškovića.
“Tlocrt dvorca je nepravilan četverokut, a na krajevima južnog bedema nalaze se dva okrugla tornja. U dvorac se ulazilo s istočne strane, kroz prostrana gradska vrata preko mosta s lancima. Iznad vrata 1803. grof Ivan Oršić postavio je kameni natpis o nekadašnjim vlasnicima, knezovima Frankapanima i grofovima Oršićima”, piše u knjizi.
Ispred dvorca, uz njegovu lijevu stranu, nalazi se mala crkvica u kojoj su još uvijek vidljive freske. Posebno je dojmljiv perivoj iz 19. stoljeća kojeg je uredio grof Ivan Oršić. Perivoj je potpuno prepušten vlastitom životu, no unatoč tomu, jasni su obrisi kako je on nekoć izgledao.
Što se zapravo dogodilo dvorcu u Severinu na Kupi?
Dvorac je tijekom svoje burne povijesti uistinu promijenio brojne vlasnike, no jedan mu je učinio najviše štete. Danas spada pod grad Vrbovsko koji je dopustio da neslavno propadne.
Do sredine 20. stoljeća bio je u vlasništvu brojnih plemićkih obitelji, a kako Blaga misterije pišu, 1945. je nacionaliziran i tada služi kao ugostiteljski objekt, hotel te kao sjedište dobrovoljnog lokalnog vatrogasnog društva. Mnogobrojni ostaci, primjerice, stolica i stolova, ukazuju točno na to.
Prije nego je dvorac nacionaliziran bio je u vlasništvu obitelji Arko koja je tražila povrat dvorca, ali gubi spor 2012. kada se vraća gradu Vrbovskom. Bilo je mnogo planova oko dvorca, ali kao što to inače biva kod nas, on iz godine u godinu propada i privlači samo rijetke posjetitelje.
Dvorac Severin na Kupi kroz svoje ožiljke prošlosti tiho, skoro pa nečujno, šapće o nekim boljim velebnim danima. Dok vjetar cijuče kroz brojne pukotine i unosi nemir među krošnje divljeg perivoja, zaklopi oči, osluhni i uz pomoć mašte oživi nekadašnju raskoš ovog zaboravljenog dvorca.
Izvor: “Najljepši hrvatski dvorci i utvrde” autora Romana Avdagića, Hrvoja Kekeza i Darija Žagara; Blaga Misterije
Otkrij još zanimljivih priča iz Gorskog kotara: