Od šumskih požara do ekstremnih vrućina, globalno zatopljenje donijelo je mnoge rizike u najpopularnije europske ljetne destinacije. Prošlog svibnja zabilježen je 12. uzastopni mjesec rekordnih globalnih temperatura, u prosjeku 1,52°C više od predindustrijskih razina. Tako je, na primjer, već na samom početku sezone Atena morala zatvoriti Akropolu tijekom najtoplijih dijelova dana kako bi zaštitila turiste od smrtonosne vrućine. Iz tog razloga u svijetu putovanja pojavio se novi trend i novi pristup putovanjima, kolokvijalnog naziva “coolcationing”.
Identificiran od strane cijenjenog magazina Condé Nast Traveler kao jedan od glavnih trendova putovanja 2024., ovaj izraz označava sve veću sklonost među putnicima prema putovanjima na odredišta s nižim temperaturama i mirnim okruženjem, a jasno je da su takve destinacije uglavnom u sjevernoj Europi. S povećanjem svijesti o klimatskim promjenama i teškim utjecajima ekstremnih vrućina, sve više ljudi odabire hladnija odredišta koja pružaju odmor od opresivne ljetne vrućine.
Skandinavija tako doživljava porast popularnosti pa tako agencije prikazuju veliki porast rezervacija usporedbi s prošlim ljetom. Pretrage letova iz britanskih zračnih luka za Kopenhagen, Bergen i Stockholm za ovo ljeto također su porasle za dvoznamenkaste postotke, prema podacima tražilice putovanja KAYAK.
Istraživanje koje je naručila Europska unija sugerira da bi zagrijavanje planeta moglo značajno promijeniti obrasce putovanja na kontinentu. U svom najalarmantnijem scenariju, gdje globalna prosječna temperatura poraste za 4°C, Grčka bi mogla doživjeti pad turističke potražnje za više od 7% u usporedbi s 2019. Nasuprot tome, Švedska, Danska i Finska mogle bi doživjeti porast potražnje od preko 6%.
Iako Skandinavija nije u potpunosti imuna na ekstremne vremenske utjecaje globalnog zatopljenja, jaki toplinski valovi još uvijek su prilično rijetki. Temperature su ondje općenito barem 10°C niže nego u južnoj Europi. Ova klima je pogodna za širok raspon aktivnosti. Sasvim je logično da stoga mnogi posjetitelji dolaze radi planinarenja, uživanja u netaknutoj prirodi, ali i zbog vrlo razvijene umjetničke, dizajnerske i kulturne scene u Oslu, Stockholmu i Kopenhagenu. Čak i na krajnjem sjeveru Atlantika, Island bilježi porast rezervacija usporedno s prijašnjim ljetom.
U skandinavskim turističkim uredima možda pozdravljaju povećan interes globalnih turista za te destinacije, no činjenica da klimatske promjene počinju toliko utjecati na odabir destinacije je itekako zabrinjavajuća. Ova pojava je samo još jedan dokaz ekstremne situacije u kojoj se planet našao, a nekakva konkretna rješenja se ne naziru, sve ostaje na površnim i promašenim politikama.
Skandinavske destinacije sada iskorištavaju stanje, a pitanje je može li možda i Hrvatska? Hrvatske planinske destinacije postaju sve popularnije, ali daleko je to od nekog značajnijeg trenda budući da smo i dalje prepoznati kao pretežno kupališna destinacija. Možda je napokon vrijeme da se to promijeni.
Izvor: Bloomberg
