Susjedna Slovenija poznata je kao vrlo atraktivna planinarska destinacija. No, u našem susjedstvu postoje brojne planinarske lokacije koje samo čekaju da ih istražiš. Bosna i Hercegovina nudi pregršt planinarskih staza, za izazovne izlete, ali i za planinare početnike. Kako bih sastavila listu najljepših planinarskih staza u BiH u pomoć su uskočili naši vanjski suradnici Džejlana i Amel Selimović koji stoji iza fantastičnog profila Sonder couple na kojem ćeš naći pregršt inspiracije za nove planinarske avanture.
Lista je složena tako da predstavlja najljepše planine Bosne i Hercegovine te nudi ujedno i prijedlog staze na kojoj ćeš doživjeti najljepše strane odabrane destinacije.
Visočica – prva planina koju trebaš posjetiti u Bosni i Hercegovini
Kada se spomenu planine Bosne i Hercegovine u prvom planu su olimpijske planine Bjelašnica, Igman i Jahorina, planeta Prenj te surovi planinski masiv Čvrsnice. U tom spominjanju, istinski zaljubljenici u planine Bosne i Hercegovine, ne zaboravljaju Visočicu, planinu koju u proljeće krase nepregledne cvjetne livade, beskrajna polja šafrana i igre vode u obliku potoka i jezera.
Svojim grebenom i vrhovima smještenim na njemu tik nešto ispod 2000 mnv, osjetit ćeš pravo planinarsko iskustvo i zadovoljstvo te otkriti mir koji je sačuvala za odvažne planinare i ljubitelje aktivnosti na otvorenom. U sebi krije staze i vrhove za iskusne planinare, ali i one koji u svoje dnevnike upisuju prve planinarske korake i tako, svojstveno njoj, pruža ruke svima koji su u potrazi za slobodom.
Jedna od najljepših planinarskih tura na Visočici je Bivak Zoran Šimić-vrh Parić-vrh Đetelaš-vrh Vito koja te na svom putu časti dolinama na kojima igra kamena i cvijeća je kao najljepša kazališna predstava, grebenom s koga sežu pogledi u beskrajna prostranstva prema Treskavici, Bjelašnici i Prenju, a panoramski pogled na kanjon Rakitnice u tebi će izazvati posebno poštovanje i radost zbog provedenih trenutaka na ovoj planini.
Bjelašnica i posljednje pravo bosansko selo Lukomir
Bjelašnica je jedna od najpoznatijih planina u Bosni i Hercegovini, a na ovoj planini se nalazi cijeli niz planinskih sela, a među najpoznatije selo ubraja se Lukomir.
Lukomir je poznat po tome što je najzabačenije selo u Bosni i Hercegovini, a mnogi ga smatraju posljednjih pravim bosanskim selom. Ono se nalazi na čak 1.460 metara nadmorske visine na planini Bjelašnica. Zbog svoje tradicionalne arhitekture, bogate povijesti i duge kontinuirane naseljenosti, Lukomir je proglašen od strane The Historical Architecture Society Velike Britanije jednim od najdugoročnije naseljenih sela u cijeloj Europi.
Ulazak u selo Lukomir je poput putovanja u prošlost. No, ono nije samo to. Trenutak kada s vrha Obalj ugledaš krovove Lukomira koji su smješteni iznad 800 metara dubokog kanjona rijeke Rakitnice, okruženi zelenim livadama i obrisima Bjelašnice, čini ti se kao da si glavni lik u fantasy filmu. Skoro pa možeš čuti topot rohanske konjice…
Pojedine kuće u selu Lukomir su stare i preko 200 godina. Tradicionalno su napravljene od kamena, a krovovi su bili rađeni od šindre trešnjinog drveta. I dan danas možeš vidjeti te kamene kuće, a čak i one koje su obnovljene zadržale su duh prošlog vremena.
Selo se sastoji od 50-ak kuća, od kojih je naseljeno oko 20-ak. Selo ima džamiju koju su mještani izgradili 1969., a koja je obnovljena 2014. i groblje. Danas Lukomir živi pretežito od turizma stoga u selu možeš i prespavati, a mnogobrojni ugostiteljski objekti pružaju okrepu znatiželjnim gostima.
Uputi se na kružnu stazu Umoljani – Obalj – Lukomir – Studeni potok – Umoljani koja je duga 16 kilometara, a za nju je potrebno oko pet i pol do šest sati, no svakako računaj na podužu pauzu koju ćeš napraviti u selu Lukomir.
Treskavica – planina izvora i jezera
Treskavica, kako kaže legenda planina 365 s izvora vode te šest jezera, predstavlja jednu od najljepših planina Bosne i Hercegovine. Na ni jednoj bosanskoj planini nisu tako oštre razlike između pitome zelene vegetacije i krša, kamena i goleti kao na njoj.
Ako prvi put dolaziš na ovu planinu preporuka je planinarska staza: selo Turovi – Sustavac – Veliko jezero – Crno jezero – Sustavac – selo Turovi.
Pripremi se da ćeš ovdje ostaviti posljednje atome snage jer visinska razlika i kilometri su ono što je nemoguće izbjeći, kao ni ostati ravnodušan prema kontrastima koje je priroda ovdje priredila za ljudske oči kao nigdje drugo.
Važna napomena: prilikom posjete potrebno se držati ISKLJUČIVO markiranih staza zbog velikih površina zagađenih minama iz proteklog rata.
Maglić – najviša planina Bosne i Hercegovine
U ljudskoj prirodi je da želi posjetiti sve što sa sobom nosi epitet naj. Ukoliko i tvoja duša nije izuzetak, obavezno u svoj plan upiši uspon na Maglić – najviši vrh Bosne i Hercegovine (2. 386 mnv).
Džejlana i Amel preporučuju sljedeću turu: Prijevor – Maglić – Trnovačko jezero – Prijevor.
Sam uspon na Maglić je vrlo strm i zahtjevan stoga ga preporučuju isključivo iskusnim planinarima. Staza je u gornjem dijelu osigurana sajlama te se preporučuje kaciga, a zimi i u proljeće cepin te osiguranje užetom. Njihova preporuka za uspon na Maglić je svakako ljeto, jer šteta je propustiti kupanje na Trnovačkom jezeru koje slijedi kao nagrada za uspješno ispenjan vrh.
Trebević i Sarajevo – spoj grada i planine
Malo je glavnih gradova u svijetu iz kojih pješice se možeš popeti na planinu čija nadmorska visina doseže 1.600 m. Upravo je to prednost Sarajeva i njegovih stanovnika. Trebević s vrhom Sofe (1.629 mnv) predstavlja savršen izbor – za trening poslije posla, za vikend kao lagana tura s prijateljima ili obitelji, za početnike, rekreativce i izletnike, za bijeg u danima kada je Sarajevo pokriveno smogom. Ili jednostavno, kada odlučiš doći u Sarajevo i upotpuniti doživljaj te sa sobom ponijeti neku novu priču i avanturu iz ovog grada.
Na Trebeviću postoji mnoštvo staza i uvijek možeš birati opciju kraće ili duže ture. Džejlana i Amel predstavljaju turu koja prati dionicu planinarski dom Napredak – izvor Tri budalaša – planinarski dom Jure Franko – vrh Sofe – Dobre Vode – planinarski dom Napredak.
Zelengora – zeleni tepih Bosne i Hercegovine
Ukoliko želiš doživjeti ljubav na prvi pogled onda definitivno dođi u prostranstva Zelengore. Livada sa svim nijansama zelene boje satkane u njima, mnogobrojna jezera poznata kao „gorske oči“, vrhovi iznad 2.000 metara nadmorske visine, stočari sa svojom stokom, i nepregledna polja borovnice su samo neki od razloga zašto posjetiti Zelengoru.
Džejlana i Amel preporučuju sljedeću stazu: Orlovačko jezero – vrh Bregoč – vrh Kozije strane – Orlovačko jezero. Pristup je moguć iz općine Kalinovik i sela Jelašca, a posljednji put kada su bili, stanje puta je znatno bolje te je moguće usuditi se krenuti i s autom koji nije terenac. Kampiranje na Orlovačkom jezeru je nešto što ne smiješ propustiti.
Čvrsnica i Hajdučka vrata – doživi divlju stranu Bosne i Hercegovine
Ukoliko želiš osjetiti i doživjeti netaknutu prirodu onda dođi na Čvrsnicu. Planinski lanac Čvrsnice smješten je u sjevernom dijelu Hercegovine. Na istoku je okružena obalom hladne zelene rijeke Neretve i njenom pritokom Doljankom, koja je dijeli od planete Prenja. Na zapadnoj strani nalazi se Vran, planina s kojom od pamtivijeka dijeli izlaske i zalaske sunca. Na jugu je odvojena od planine Čabulje kanjonom rijeke Drežanke, dok s njene sjeverne strane protječe rijeka Doljanka. S 15 vrhova iznad 2.000 mnv i najvišim vrhom Pločno (2.228 mnv) predstavlja krov Hercegovine.
Bogatstvo Čvrsnice leži u činjenici da joj možeš pristupiti s različitih strana, pronaći bezbroj markiranih planinarskih staza tako da svaki put kada dođeš, možeš se iznova upoznati.
Sonder couple preporučuju planinarsku stazu koja započinje u Masnoj Luci s krajnjim ishodištima: vrh Veliki Vilinac (2.118 mnv), jezero Crvenjak (nalazi se nešto ispod 2.000 mnv) i Hajdučka vrata, mjesto gdje za tren oka možeš postati hajduk 😊. Pripremi se, upozoren si.
Vran – planina koju moraš posjetiti tijekom zimskog period
Ukoliko bi morali navesti tu jednu planinu koju zimski prekrivač krasi kao niti jednu drugu, bez mnogo razmišljanja, odluka bi bila Vran planina.
Smještena iznad jezera Blidinje, cijeli život u došaptavanju sa susjednom Čvrsnicom, predstavlja jednu od planina čiju ljepotu su planinari prepoznali posljednjih godina.
Džejlana i Amel preporučuju stazu: motel Hajdučke vrleti – najviši vrh Veliki Vran 2074 mnv
Pristup parku prirode Blidinje moguć je iz općine Jablanica, a susret sa prelijepom visoravni i jezerom Blidinje, Čvrsnicom na lijevoj i Vran planinom na desnoj strani nikoga nije ostavio ravnodušnim. Razlog zašto odabrati uspon u zimskoj sezoni, jeste i skijaško-rekreativni centar Risovac i još mnogo toga o čemu detaljno možete čitati na službenoj stranici.
Prenj – Himalaji Bosne i Hercegovine
Jedinstveni Prenj nalazi se u Hercegovini, u srcu Dinarida. S 14 vrhova preko 2.000 nadmorske visine i najvišim vrhom Zelena glava (2.155 m) predstavlja najljepšu planinu Bosne i Hercegovine. Okružen je Boračkim, Jablaničkim, Grabovičkim i Salakovac jezerom, rijekama Neretva, Ljuta, Bijela i Drežanka, planinskim masivima Veleža, Crvnja i Visočice, a u njegovom podnožju mjesto za sebe su našli gradovi Mostar, Jablanica i Konjic. Uspon na neki od vrhova Prenja započinje iz konjičke ili mostarske bijele, Idbra, Šanice i Potoka.
Sonder couple preporučuje stazu Rujište – Zelena Glava za koju je potrebno izdvojiti dva dana te se prođe 24 kilometra.
Bobovac – putevima srednjovjekovne Bosanske države
Ukoliko si zainteresiran za povijest, voliš istraživati mjesta od povijesnog i kulturnog značaja, onda Kraljeva Sutjeska i Bobovac predstavljaju savršen spoj i razlog zašto se uputiti u ove krajeve Bosne i Hercegovine.
U selu Kraljeva Sutjeska obavezno posjeti crkvu sv. Ivana Krstitelja koja posjeduje najstarije orgulje u BiH, muzej franjevačkog samostana i njegovu biblioteku s primjercima koji se ubrajaju u najstarije tiskane knjige na svijetu, jednu od najstarijih džamija na Balkanu koju je sagradio sultan Mehmed II el Fatih i sve to „začini“ planinarskom šetnjom do Bobovca – prijestlonice Bosanskog kraljevstva za vrijeme Stjepana II Kotromanića, mjesta u kome se čuvala bosanska kraljevska kruna i gdje su sahranjeni bosanski kraljevi Stjepan Ostoja Tvrtko II i Stjepan Tomaš.
Sonder couple preporučuju planinarsku stazu Kraljeva Sutjeska – rijeka Bukovica – Ljestvača – Bobovac. Do Bobovca te vodi odlično markirana i utabana staza koja rati kanjoj rijeke Bukovice i nepreglednim šumskim prostranstvima, a jesen je kao savršeno godišnje doba za doći u ove krajeve.
Raduša – prirodna granica između Hercegovine i Bosne
Pogled s najvišeg planine Raduša, vrha Idovac koji se nalazi na čak 1.956 metara, proteže se duž Hercegovine i Bosne. Ova planina se nalazi između Vukovskog polja i doline rijeke Vrbas te predstavlja prirodnu granicu Hercegovine i Bosne. Ovdje prevladava specifičan tip alpske klime s umjereno toplim ljetima, dok zime znaju biti hladne i s puno snijega s prosjekom od čak 80 cm.
Planinari su Radušu godinama zaobilazili, odnosno izbjegavali, i to zbog činjenice što je ova planina u proteklom ratu bila duboko u zoni ratnih zbivanja. Stoga je prijetila velika opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a nije ni postojala markirana staza. Članovi planinarskog društva Rama markirali su stazu od Zahuma do Idovca, Raduškog jezera i spomenika Fenix skupini koja većim dijelom prati planinski put koji je bio napravljen za potrebe obrane u proteklom ratu. Mi putem oznake o potencijalnim minskim poljima nismo vidjeli, no na vrhu su nam lokalci rekli da se iz sigurnosnih razloga uvijek, ali uvijek držimo planinarske staze.
Uspon na najviši vrh Raduše i pogled s njega ispunio je obećanje. Osjećaj da na dlanu imaš skoro pa cijelu državu je nezaboravan.
Vlašić – planina kojoj se uvijek vraćaš
Planina u srednjoj Bosni koja okuplja ljubitelje skijanja, planinarenja i gurmane zbog svog dobro poznatog sira. To je jedna od onih pitomih planina u kojoj je uživanje bez bolnih nogu i upala zagarantirana.
Džejlanina i Amelova preporuka je planinarska staza: Galica – planinarski dom „Jusuf Pečenović“ – Devečani – Vlaška Gromila (1919 mnv).
Najviši vrh i ujedno najposjećeniji jeste Paljenik (1943 mnv.) Jedan od načina kako doći do istog započinje upravo na Galici, vodi prema prethodno spomenutom domu odakle ćeš jasno vidjeti Paljenik i put koji vodi istom. Ukoliko si ljubitelj mira i slušanja što priroda šapuće, onda Sonder couple preporučuje da nakon pauze u domu Jusuf Pečenković (gdje obećavaju da će te dočekati najljubazniji domaćini) kreneš dalje prema vrhu Vlaška Gromila, a na putu do koga i s kojeg ćeš vidjeti svu ljepotu ove planine.
