Prošla 2023. godina nije se odvijala po svim zacrtanim planovima, no to tako biva u životu. Brojni privatni problemi, poput slomljenog gležnja, su nas velikim dijelom držali unutar četiri zida, no to ne znači da se na koncu nije istraživalo i u 2023. godini. 

Već tradicionalno početkom nove godine radimo rezime one stare (pri tome ne donosimo puno novogodišnjih odluka) i već planiramo nove avanture. Prva velika čeka dio UDS ekipe, točnije Iris i Domagoj, već sredinom siječnja, no nećemo puno otkriti – nešto treba ostati i iznenađenje. 

U 2023. smo posjetili Bugarsku i Cipar, istražili susjedu Sloveniju i posjetili razne dijelove Hrvatske. Naravno, čim je naša Mija završila rehabilitaciju i odbacila štake, krenuli su i prvi planinarski izleti. U nastavku donosimo pregled naše 2023. i najljepših prizora koji su nam se urezali u sjećanje!

Belogradchik, Bugarska

Prizor stare utvrde sagrađene u i oko stijena koje poprimaju najčudnije oblike koje si možeš zamisliti, bio je vodeći razlog zbog čega smo odlučili posjetiti Bugarsku. Iznad mjesta Belogradchik nadvijaju se preko 230 milijuna godina stare formacije stijena čiji su oblici nadahnuli brojne legende. 

belogradchik_b

No, ove stijene skrivaju puno više od samo starih priča. Belogradchik utvrda možda (još uvijek) nije toliko poznata izvan Bugarske, no ona je jedna od najposebnijih. A kada to tvrdi osoba koja od malih nogu uživljeno obilazi utvrde i dvorce diljem svijeta, onda znaš da je u pitanju jedno izuzetno mjesto.

Manastir Rila, Bugarska

Manastir Rila se ubraja u najveći i najpoznatiji pravoslavni manastir u cijeloj Bugarskoj. On se ujedno smatra i najvažnijim bugarskim kulturnim, povijesnim i arhitektonskim spomenikom te jednom od najvažnijih turističkih atrakcija u jugoistočnoj Europi. 

rila_manastir_bugarska1

On je 1983. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi i to zbog svoje važnosti u oblikovanju duhovnog i društvenog života u Bugarskoj, ali i zbog toga što je primjer “bugarske renesanse” na prijelazu iz 18. do 19. stoljeća. 

Cipar, uzduž i poprijeko

Svibanj je bio rezerviran za posjet Cipru. Ova zemlja je toliko prelijepa da je teško izdvojiti samo jedan prizor koji nam se urezao u sjećanje – pogled na plaže, pučinu, stoljetne iskopine ili pak planine?

cipar_afrodita

Na Cipru smo proveli devet aktivnih dana, istražili smo vodeća arheološka nalazišta, posjetili brojne gradove, uživali na plažama, ali smo i planinarili. Cipar je naprosto predivan!

Pogled na Omiš s Fortice

Među najpopularnije staze u Omišu je definitivno ona koja vodi do tvrđave Fortice. Postoje tri smjera kako doći do nje – planinarskim stazama i feratom. Mi smo se odlučili na prvu opciju, stazom iz centra grada.

omis_fortica_planinarska_staza

Glavna atrakcija na ovoj stazi i jedan od simbola grada Omiša je utvrda Starigrad, odnosno Fortica. Smatra se kako je Fortica podignuta krajem 14. ili početkom 15. stoljeća, a prvi put se spominje 1423. godine i to kao “tvrđavica oko Omiša”. Na ovoj stazi se tijekom cijelog uspona vidi more, a pogled prati Omišku Dinaru, a velikim dijelom možeš uživati i na pogled na ušće Cetine.

Otok Grgur

Po prvi pu smo se u 2023. otisnuli na krstarenje i to sjevernim Jadranom. Na avanturi zvanoj “Put u središte žene” istražili smo šest otoka – posjetile smo Cres, Lošinj, Ilovik, Silbu, Rab i Sv. Grgur, kupale se u predivnim tirkiznim uvalama, slušale predavanja i radionice na plažama s najljepšim pogledom na more, otkrivale povijest pojedinih mjesta, kušale autohtona jela, plesale i pjevale.

put_u_srediste_zene_grgur

Kupali smo se i prenoćili na jednoj od najljepših uvala – i to na otoku Grgur čija tirkizna boja oduzima dah.

Veliki i Mali Predaselj, Slovenija

Uz sami izvor, Veliki i Mali Predaselj ubrajaju se u vodeće atrakcije Kamniške Bistrice. U pitanju su najuži dijelovi ove rijeke koji tvore 100 metara dugi kanjon kroz koji rijeka teče uz vertikalne crno-sive stijene koje izgledaju veličanstveno. 

kamniska_bistrica_slovenija

Kao što samo ime govori Veliki Predaselj je po svojoj veličini, odnosno bolje rečeno visini, veći i velebniji. Visok je (ili dubok, ovisno kako gledaš) čak 30 metara, dok je Mali Predaselj dupli manji. 

Šetnica vitalnosti, otok Lošinj

Kvarnerski mirisni ljepotan, otok Lošinj, poznat je i kao otok vitalnosti. Tu titulu je zasluženo dobio zbog brojnih sunčanih dana, kvalitete zraka, visoke kakvoće mora i čak 1.200 biljnih vrsta, između kojih je 230 vrsta ljekovitog bilja. Kada se na to sve dodaju 280 kilometara pješačkih i biciklističkih staza, posve je jasno da se na Lošinj dolaziš resetirati i vratiti, pogađaš, svoju vitalnost. 

setnica_vitalnosti_losinj

Jedna od ljepših šetnica na otoku je ona koja povezuje mjesta Veli i Mali Lošinj i na toj dionici cijelo vrijeme ide uz obalu. Poznata je po nazivu Šetnica vitalnosti, duga je sedam kilometara u jednom smjeru i pružit će ti nezaboravan doživljaj ovog kvarnerskog otoka. 

Žbevnica, Ćićarija

Žbevnica je istaknuto brdo čiji vrh se nalazi na 1.014 metara nadmorske visine te pripada masivu planine Ćićarija koja omeđuje istarski poluotok s istočne strane. 

zbevnica_istra

Pogled je uistinu spektakularan – proteže se na Ćićariju, Učku, na cijeli istarski poluotok, a za dobre vidljivosti i na Alpe u Sloveniji  i Dolomite u Italiji. Kada se spominju planinarske staze u Istri, već godina se povlači i razvlači po medijima Staza 7 slapova i redom dobiva titulu najljepše staze u ovom dijelu Hrvatske. Iskreno, dotična staza je lijepa, no ne može se svojom ljepotom mjeriti sa Žbevnicom. Isto tako Staza 7 slapova privlači uvijek veliku količinu ljudi, dok smo mi na Žbevnici sreli samo jednu manju skupinu planinara, dok smo ostatak puta bili sami. 

Vožnja brodom kroz centar Ljubljane

Nakon što doživiš Ljubljanu s dvorskog brda, vrijeme je da je doživiš s one riječne strane. Nekoć je Ljubljanica bila glavna prometnica za trgovinu i opskrbu, a tu ulogu je imala još od rimskog doba pa sve do uspostave željeznice sredinom 19. stoljeća. Možda danas rijeka nema istu ulogu, no teško je zamisliti glavni slovenski grad bez Ljubljanice. 

ljubljana_slovenija

Nazivaju je i rijekom sedam imena koje nosi od svog izvora. Tamo se, na izvoru ispod Snežnika zove Trbuhovica, potom mijenja ime u Obrh, pa Stržen, Rak, Pivka, Unica, da bi na nekoliko izvora u Vrhniki i okolici, nakon dugog putovanja kroz krško podzemlje, ponovo ugledala svjetlo kao Ljubljanica. 

Oči vinodola, Novi Vinodolski i Vinodol

Područje Vinodola ima bogatu povijest, obiluje brojnim spomenicima i prirodnim ljepotama. Na ovom području možeš istražiti plodnu i zelenu Vinodolsku dolinu, šetati uz rječicu Dubračinu, a već za par minuta vožnje otisnuti se u brda, istraživati brojne planinarske staze i uživati u netaknutoj prirodi. A to sve na dlanu možeš doživjeti ako se otisneš na Oči Vinodola koji će ti pokazati jednu uistinu nezaboravnu stranu ovog dijela Kvarnera. 

oci_vinodola

Oči Vinodola čini šest vidikovaca koji su 2009. podignuti na različitim nadmorskim visinama iznad Vinodolske doline i zaleđa Novog Vinodolskog. Na njima ćeš imati osjećaj “ptičje perspektive”, a prizori koji će se ispred tebe otvoriti ostavljaju bez daha. Znamo da se to često govori, no vjeruj nam na riječ –Oči Vinodola su nam pružili jedne od najljepših i najspektakularnijih pogleda u kojima smo u Hrvatskoj uživali.

Velika planina, Slovenija

Velika planina nalazi se u Kamniško-Savinjskim Alpama, a najviši vrh je Gradišće koje se nalazi na 1.666 metara nadmorske visine. Poznato pastirsko naselje prosječno je smješteno na 1.500 metara nadmorske visine, a ubraja se među najveća pastirska naselja ove veličine u cijeloj Europi. 

velika_planina

Pastirske kolibe simbol su Velike planine, a plato oživi tijekom ljetnih mjeseci kada srdačni pastiri iščekuju brojne goste kojima nude autohtona jela, a najpoznatije je kiselo mlijeko sa žgancima – tradicionalni pastirski ručak. Nemoj propustiti kušati i kupiti najbolji suvenir – sir koji je karakterističan za područje Velike planine. 

Utvrda Drežnik i pogled na korito rijeke Korane

Stari grad Drežnik već 900 godina stoji kao ponosni čuvar gaza rijeke Korane. U pitanju je branič-kula Drežnik koja je izgrađena krajem 15. i početkom 16. stoljeća, u vrijeme najveće osmanske ugroze. Knezovi Frankopani, koji su tu vrijeme vladali ovim područjem, dali su izgraditi novu utvrdu. No, ovo područje je bilo naseljeno puno ranije. Drežnička županija se prvi put spominje u sačuvanim povijesnim izvorima davne 1185. godine. Nakon smrti kneza Nikole drežničkim posjedom i utvrdom vladali su njegovi potomci. 

dreznik_plitvicke_dolin

Ova branič-kula ubraja se u jedno od malobrojnih sačuvanih povijesnih atrakcija Plitvičkih dolina. Prije samog posjeta vidjela sam brojne fotografije, no niti jedna fotka (pa ni naša) zapravo ne mogu dočarati ne samo ljepotu Drežnika nego i lokaciju na kojoj se nalazi. Krajem 2011. je veliki toranj restauriran, a trenutno je u tijeku Projekt sanacije zidova i krovišta te ostataka zidina. 

Blejski grad, Bled

Teško je zamisliti vizuru Bleda bez ovog mističnog dvorca koji se nadvija nad jezerom već stoljećima. Po prvi put se utvrda spominje davne 1011. godine kada dolazi u vlasništvo biskupa Adalberta iz Bolzana. Ova biskupija je vladala dvorcem sve do 1858. godine kada vrijedno imanje prodaje. Do Drugog svjetskog rata su se izmjenjivali vlasnici, da bi nakon rata dvorac postao državno vlasništvo.

bled_slovenija

S Bledskog dvorca se definitivno pruža najljepši pogled na jezero i njegovu okolicu. Prvi vidikovac nalazi se prije ulaska u dvorac (ako dolaziš stazom) – već tada si oduševljen. No, u sklopu dvorca se nalaze još tri vidikovca, jedan ljepši od drugog. 

Drivenik, Vinodol

Kaštel Drivenik koji se nadmoćno nadvija nad Vinodolom. Ovaj kaštel se smatra jednim od najstarijih mjesta Vinodolskog kneštva. Brojni povjesničari Drivenik ubrajaju među sedam rimskih kula koje su spomenute u Antoninovu itinerariju iz 3. stoljeća. 

drivenik_vinodol

Kaštel Drivenik je danas obnovljen i ubraja se među vodeće atrakcije Vinodola. Kao i kod drugih okolnih kaštela, i Drivenik je došao u posjed moćnih knezova Krčkih, kasnijih Frankopana i to 1225. godine. Drivenik je jedan od potpisnika poznatog Vinodolskog zakonika iz 1288. godine, stoga se smatra da je već tada kaštel bio kneževski grad. 

Staza Zelenikovac na Brijunima

Na suprotnoj strani luke Veli Brijun, na udaljenosti od oko 20-ak minuta pješice, počinje poučno-pješačka staza Zelenikovac koja ide duž poluotoka. Svoje ime je dobila po biljci Phillyrea latifolia, nama poznata po imenu zelenika. U pitanju je zimzeleni grm iz porodice maslina, no njegovi plodovi se ne koriste u kuhinji. 

Ova staza je službeno duga 1.300 metara, no mi smo prošli oko 1,7 km jer smo, vjerovao ili ne, tragali za pravim otiscima dinosaura.

brijuni_staza_zelenikovac

Naime, na rtu Ploče pronađeno je čak 60 otisaka stopala. Doslovno možeš pratiti smjer kretanja dinosaura od prije 105 milijuna godina. Troprsti otisci stopala dvonožnih dinosaura pripadaju teropodima mesojedima, grabežljivcima koji su se kretali duž obale i plićaka. Najvjerojatnije se radi o dinosaurima iz skupine Coelurosauria koji su bili vrlo agresivni i okretni kao tipični grabežljivci.